Naziv predmeta

Arhitektura poslužiteljskih računala

Detalji
Kod
VSITE151
Skr.
APR
ECTS
5
Godina
3
Semester
Ljetni semestar
Vrsta
izborni
Razina HKO 6
Preddiplomski studij
E-Learning
0%
Aktivnosti
IT zg - Zim 19/20
ECTS
Jedinice
Sati
Svega
P
1
10
3
30
A
0
5
3
0
L
1
5
3
30
S
0
0
0
0
KA
0
0
0
0
KP
0
2
1
0
PR
0
0
0
0
IP
0
0
0
0
IU
0
1
2
0
SU
3
1
90
90
NastavniciNositelji: Vladimir Olujić, pred.
Asistenti: Dražen Novina, asist. vis. šk.
PreduvjetiNema
Sadržaj

Uvod. 1. Poslužiteljska računala . Namjena i razvoj. Mainframe računalo, distribuirani sustavi, okruženje korisnik-poslužitelj. 2.Vrste poslužitelja po poslovima Poslužitelji ispisa i datoteka Komunikacijski, RAS, Gateway DHCP, WINS, DNS, Web, FTP i mail poslužitelji. Poslužitelji baza podataka. Fax poslužitelji. Back-up poslužitelji. Vatrozid. 3. Sklopovlje poslužitelja. Procesori poslužiteljskih računala. Multiprocesorske platforme. Skalabilnost. Simetrično multiprocesiranje SMP. Clustering. Memorijski sustav. Paritet, ECC memorija. Organizacija sabirnice. I/O struktura. 4. Sustav pohrane podataka . RAID tehnologija. Fizički i logički kapacitet. Fibre channel . SAN – Storage Area Network. 5. Spajanje u mrežu. Odabir adaptera mreže i potrebe za protokom podataka. Two-Three-Four teer model. Cluster računala. 6.Izrada siguronosnih kopija - Backup. Tračni sustavi. Magneto-optički uređaji. Planiranje strategije izrade siguronosnih kopija. Odabir uređaja za izradu kopija. 7.Sigurnost u radu. Fizička razina sigurnosti. Sigurnost podataka. Antivirusna zaštita i vatrozid. Sigurnost na nivou korisnika. Nadgledanje u radu. Administriranje instaliranog operacijskog sustava. 8.Izvor napajanja. UPS – besprekidni izvor napajanja . Kontrola isključivana poslužitelja. 9.Instalacija poslužiteljskih računala. Desktop i Rack kućišta. Određivanje radnih uvjeta. Hot-Plug tehnologija. Kablovi. KVM prekidači. Prepoznavanje kompatibilnosti sa OS-om Instalacija operacijskih sustava poslužiteljskih računala. 10.Rješavanje problema u poslužiteljskim okruženju. Redoslijed podizanja poslužitelja. Neprepoznavanje diskova. Dijagnosticiranje mrežnih problema. Održavanje i nadogradnja.

Ciljevi učenja

Opća: Objašnjenje principa rada komponenata poslužitelja. Praćenje upravljačkog i podatkovnog toka kroz poslužiteljske sustave i komponente. Posebna: Detaljna razrada ključnih poslužiteljskih sustava i komponenata. Detaljna razrada sklopovske i programske podrške esencijalnih dijelova poslužiteljskih sustava.

Ishodi učenja

1. Definirati arhitekturu, funkcije i način rada pojedinih elemenata procesora poslužiteljskih računala.
2. Definirati zadaće i način funkcioniranja memorijskog sustava.
3. Definirati principe rada i zadaće sabirničkog sustava poslužiteljskih računala.
4. Definirati ulogu i zadaće čipseta poslužiteljskih računala.
5. Definirati principe rada, vrste i funkcije sustava za pohranu podataka.
6. Definirati redundantne, neprekidne izmjenične, istosmjerne i hibridne sustave napajanja poslužiteljskih računala.
7. Definirati principe rada, vrste i funkcije sustava za nadzor poslužiteljski računala.
8. Prepoznati ključne probleme u radu poslužiteljskih računala.

Sposobnosti

Kolegij pruža specijalistička znanja s područja računalnih sustava kao nadogradnju jezgre računarstva i osposobljava polaznika za projektiranje, sastavljanje i održavanje poslužiteljskih PC računala i operacijskih sustava

Preporučena literatura

1. Mark Minasi (Editor): "Mastering Windows 2000 Server" (4th Edition) Sybex 2002

Dodatna literatura

1. An Exabyte White Paper, A Brief History of Tape

predavanja (P)
  1. Uvod u kolegij sa objašnjenjem načina vođenja kolegija, obavezama studenata u svezi pohađanja predavanja, mogućem načinu komunikacije na predavanjima i konzultacijama, radu na vježbama i radu u laboratoriju, pravilima ponašanja na kolokviju, odnosno ispitu i načinu ocjenjivanja; 1. Uvod u poslužiteljske tehnologije, 1.1. Dizajn poslužitelja, 1.2. Poslužitelji za male tvrtke, 1.3. Poslužitelji za velike tvrtke, 1.4. Ključne sklopovske razlike između poslužitelja i klijentskih računala, 1.5. Funkcije poslužitelja, 1.6. Tipovi kućišta poslužitelja, 1.7. Tipovi kućišta za višestruke poslužiteljske sustave obzirom na smještaj matične ploče i pripadnih komponenata poslužitelja, 1.8. Osnove principa rada procesora, memorije, sabirnica, čipseta i sustava za pohranu podataka, 1.9. Evolucija razvoja poslužiteljskih arhitektura i čipseta, 1.10. Impulsni napajači, redundantni sustavi napajanja poslužitelja, disipacija topline, odvođenje topline, 1.11. Razvodni ormari za smještaj poslužiteljskih sustava, nadzor sustava poslužitelja, 1.12. Sistemski sat - takt.
  2. 2. Osnove procesorske arhitekture u poslužiteljima, 2.1. Računalni sustav, 2.2. Funkcijske jedinice i skup, 2.3. Instrukcije, organizacija instrukcije, polje operacijskog koda, skup instrukcija, 2.4. Interpretacija instrukcija procesora CISC i RISC, razlozi povećanja složenosti arhitekture, značajke procesora arhitekture RISC, značajke procesora arhitekture CISC, 2.5. Centralna procesna jedinica - registarski stroj, skup registara opće namjene, 2.6. Tipovi podataka, skalarni tipovi podataka, strukturirani tipovi podataka, 2.7. Načini adresiranja, usputno adresiranje, izravno adresiranje memorije i registara, posredno adresiranje, indeksno adresiranje, 2.8. Protočne strukture i protočna organizacija procesora, put podataka, podrobnija analiza izvođenja instrukcija, instrukcijska protočna struktura, 2.9. Hazardi u protočnoj strukturi, zakašnjele instrukcije load, zakašnjele instrukcije grananja, protočnost aritmetičko-logičke jedinice, 2.10. Evolucija Intel mikro-arhitekture i procesora, 2.11. Nehalem mikroarhitektura, 2.12. AMD Opteron procesori.
  3. 3. Memorijski sustavi, 3.1. Osnovne koncepcije, karakteristike i klasifikacija, 3.2. Statičke memorije, tranzistor kao sklopka, statičke i dinamičke karakteristike tranzistora u spoju sklopke, bipolarne ćelije, MOSFET ćelije, organizacija, vremenski dijagrami čitanja i pisanja, 3.3. Dinamičke memorije, jednotranzistorska ćelija, organizacija memorijskih jedinica, vremenski dijagrami čitanja i pisanja u dinamičkoj memoriji, 3.4. Premanentne memorije, neprogramabilne ROM i programabilne PROM, izbrisive programabilne EEPROM, 3.5. Elektromehaničke memorije, magnetske trake i diskovi, optički diskovi. SIMM i DIMM, 3.6. Memorijska hijerarhija, 3.7. Principi zaštite od grešaka, paritet i ECC, on-line rezervna memorija, zrcaljenje i RAID memorija, 3.8. Tehnologije za ubrzanje rada, nivoi i pozicije priručne memorije, preplitanje, algoritam zamijene blokova, organizacija priručne memorije, koherentnost priručne memorije, 3.9. Virtualni memorijski sustav, fizički i logički adresni prostor, adresno preslikavanje, straničenje, segmentacija, segmentacija sa straničenjem, zamjena, smještaj i način pribavljanja blokova, zaštita memorijskog prostora.
  4. 4. Sabirnice i sabirnički protokoli, 4.1. Priključci komponenata, napajački priključci, upravljački (kontrolni), adresni i podatkovni, 4.2. Sklopovi s tri stanja, tablica stanja, stanje visoke impedancije, 4.3. Sklop otvorenog kolektora, aktivni i ne aktivni priključci, niska i visoka razina na sabirnici, 4.4. Povezivanje komponenata poslužitelja, tehnologijom točka do točke, sabirnička i hibridna tehnologija, paralelni i serijski podatkovni tok, 4.5. Arhitektura sabirnice, širina sabirnice, adresne, upravljačke i podatkovne sabirnice, 4.6. Glavni i sporedni sabirnički uređaji, 4.7. Nemultipleksirane i multipleksirane sabirnice, sinkrone i asinkrone, 4.8. Sabirnička transakcija - ciklus sabirnice, vremenski dijagrami sinkrone i asinkrone komunikacije, procesorske sabirnice i vremenski dijagrami procesorskog sabirničkog protokola sa i bez stanja čekanja, 4.9. Performanse sabirnice, maksimalna brzina prijenosa, potencijalno povećanje performansi, povećanje brzine komponenata poslužitelja, 4.10. Arbitriranja sabirnicom, centralizirano arbitriranje, ne centralizirano arbitriranje, 4.11. Intersimbolna interferencija, 4.12. Protokoli PCI, PCI-X, PCI-E, USB.
  5. 5. Čipset, termin i uloga u poslužiteljskim sustavima, arhitektura seta instrukcija i mikro-arhitektura, 5.1. Poslužiteljske arhitekture i procesorski čipset. 5.2. Evolucija čipseta i poslužiteljske arhitekture, dvojne nezavisne sabirnice, bus mastering, MIOC arhitektura, paralelne I/O sabirnice, visoko paralelni sustav arhitekture, 5.3. Arhitektura poslužitelja koja prethodi Nehalem mikroarhitekturi procesora, zajednička FSB sabirnica, 5.4. AMD Opteron i Intel Xeon procesori bazirani na Nehalem mikroarhitekturi, integrirani memorijski kontroler, 5.5. komparacija FSB-a i arhitekture točka-do-točke, komparacija tradicionalne i neuniformne memorijske arhitekture, 5.6. Xeon procesori sa Core ili Netburst mikro-arhitekturom, Intel QuickPath tehnologija, HyperTransport tehnologija, 5.7. Razine hijerarhije priručne memorije u procesoru, 5.8. Razlike u dizajnu za jednostruke dualne i više-jezgrene sustave, split-plane tehnologija, particioniranje za električku izolaciju, 5.9. Procesorski i I/O podsustav, 5.10. Električke osobine integriranih krugova, uzrok disipacije snage, parazitne kapacitivnosti, statička disipacija snage, elektrostatska energija u parazitnim kapacitivnostima, dinamička disipacija snage, snižavanje napona napajanja čipsetova i procesora.
  6. 6. Tvrdi diskovi, sastavni dijelovi, princip rada, stupanj pouzdanosti, shematska struktura diskovnog sustava, 6.1. Elementi tvrdog diska, karakteristike, kapacitet i veličina spremnika, fizičko formatiranje, particioniranje, logičko formatiranje, 6.2. SSD diskovi, performanse, rad u okruženjima koje su neprikladne za tradicionalne diskove, 6.3. Magnetske memorije s pomičnim medijem, zapis na magnetskoj površini, kodovi magnetskog zapisa, 6.4. Magnetska traka, optički diskovi - izbrisivi i neizbrisivi, 6.5. Datotečni sustavi, podaci i metapodaci, file allocation tabela, NTFS datotečni sustav, 6.6. Utjecaj smetnji i šuma na PCM-signale, šum kvantizacije, šum elektroničkih sklopova i prijenosnog kanala, prag detekcije impulsa, funkcija gustoće vjerojatnosti razine bijelog šuma, 6.7. Paralelna ATA/IDE tehnologija i njezina ograničenja, SATA tehnologija, 6,8. SCSI standard i SCSI-3 tehnologija, 6.9. SCSI karakteristike, kompatibilnost protokola, adresiranje, i komunikacija, 6.10. Paralelna ATA/IDE tehnologija, 6.11. Serial-Attached SCSI (SAS) tehnologija, tehnička poboljšanja i poboljšanja u performansama, 6.12. Prednosti i značaj Serial ATA (SATA) i Serial-Attached SCSI (SAS) tehnologije, 6.13. iSCSI tehnologija i prednosti koje pruža za kao prijenosni protokol za podatkovnu pohranu.
  7. 7. Napredni sustavi za pohranu podataka, 7.1. Primarni i sekundarni sustavi za pohranu podataka, 7.2. Uobičajene implementacije sustava, izravno priključen sustav za pohranu (DAS), mrežno priključen sustav(NAS), mreže sustava za pohranu (SAN), prednosti i nedostaci DAS, NAS i SAN tehnologija, 7.3. Primarni interni sustavi za pohranu, svjetlovodni kanal (Fibre Channel - FC) kao zamjena SCSI standarda, 7.4. Primarni eksterni sustav za pohranu, vanjska kućišta, 7.5. Sekundarni sustav za pohranu, održavanju integriteta podataka, hijerarhijsko upravljanje pohranom i podacima sigurnosne pohrane, proces sigurnosne pohrane, interval za oporavak podataka, 7.6. Mreže sustava za pohranu (SAN), homogeni, heterogeni i otvoreni SAN sustavi, značajke FC i IP-baziranih SAN sustava, 7.7. IP bazirani SAN-ovi, iSCSI protokol, 7.8. SAN više-prespojne SAN strukture, kaskadirana, meshed, kružna, kičmena SAN prespojna struktura, 7.9. Virtualni SAN, pohrana od višestrukih nizova sustava, dinamička rekonfiguracija sustava za pohranu, 7.10. Koncept i značajke Fibre Channel (FC) tehnologije i sklopovskih komponenata, 7.11. FC koncentratori, preklopnici, 7.12. Tri uobičajene FC topologije, točke do točke, FC-AL arbitrirana petlja i FC-SW prespojna mrežna infrastruktura.
  8. 8. Napajanje poslužitelja, redundantni sustavi napajanja, 8.1. Transformatori, ispravljači, dioda, filtri, 8.2. Izmjenični sustav napajanja, istosmjerni sustav napajanja, poluvalno ispravljanje, punovalno ispravljanje, 8.3. Emitersko slijedilo, Zennerova dioda, stabilizatori napona, 8.4. Impulsni pretvarači, impulsni napajači, gubici u sustavima napajanja, odvođenje topline, 8.5. AC-DC napajači, DC-DC konvertori, 8.6. Kvaliteta električne energije i smetnje u napajanju, izvori smetnji, harmoničko izobličenje, 8.7. Sustavi neprekidnog napajanja, izmjenični, istosmjerni i hibridni, 8.8 AC sustavi neprekidnog napajanja off-line, on-line, sustav s regulacionim i ferorezonantnim transformatorom, 8.9. DC neprekidni izvori napajanja, povećanje stupnja pouzdanosti, vremena autonomije i smanjenje disipacije, 8.10. Hibridni AC i DC sustavi neprekidnih izvora napajanja, paralelna i serijska arhitektura, 8.11. Agregati – dizel el. generatori, zahtjevi na produženo vrijeme autonomije, 8.12. Hibridni neprekidni izvori napajanja, sustav agregat-baterija za udaljene točke napajanja, solarna energija, energija vjetra i gorive ćelije, 8.13. Projektiranje i razvodi napajanja u sistem-sobama.
  9. 9. Sustavi za nadzor poslužitelja, 9.1. Dodavanje uređaja u sustav programske podrške, te odabir elemenata, 9.2. Simple Network Management Protocol (SNMP), Telnet protokol, 9.3. Sustavi za nadzor poslužitelja u srednjim i velikim tvrtkama, rješavanje i automatizacija svakodnevnih zadataka, upravljanje metodom udaljenog pristupa, 9.4. Programska podrška SCE 2007, nadzor sustava, praćenje promjena, centralna konzola za upravljanje poslužiteljima, klijentima, uređajima, programima i IT servisima, 9.5. Instalacija programske podrške na klijentska računala sa centralne konzole, 9.6. Prikaz svih poslužitelja, klijentskih računala i grupa, mogućnost shematskog prikaza poslužitelja ili klijentskog računala, te njihovog trenutnog stanja, 9.7. Programska podrška za nadzor poslužitelja i poslužiteljskih sustava, Orion NMS, 9.8. Opis funkcionalnosti, nadzor mreže, poslužitelja i programske infrastrukture, nadzor platformskih virtualizacija, prikaz mrežnih karakteristika kroz web sučelje, 9.9. Performance Monitor, nadzor i analiza u realnom vremenu, prezentiranje statističkih informacija, Root cause analiza, odabir elemenata praćenja: prostor na disku, CPU opterećenje, postotak iskorištenosti memorije, te informacije o sučeljima uređaja.
  10. 10. Standard procedure sklopovske instalacije poslužitelja, pred instalacijski plan, provođenje analize potreba, odabir poslužitelja, instalacijski zahtjevi, provođenje sigurnosnih procedura, 10.1. Praćenje instalacijske procedure proizvođača sklopovske podrške, instaliranje komponenata, upotreba dokumentacije za specifične faze instalacije, 10.2. Konfiguriranje poslužitelja, nadogradnja ROM programske podrške, konfiguracija instaliranih komponenata, 10.3. Dizanje instaliranog poslužitelja, upotreba BIOS uslužnih programa za inicijalizaciju i podešavanje, sistemsko podešavanje, upotreba uslužnih programa za sustave pohrane podataka, pregled instalacijske procedure, 10.4. Instalacija operacijskog sustava, instalacijska procedura, instalacija zakrpa OS-a, validacija i testiranje instaliranog OS-a, ispravljanje grešaka, post-instalacijski zadaci, instalacija SNMP agenta, udaljeno upravljanje. 10.5. Razmatranje ključnih problema u radu poslužiteljskih sustava, problema u svezi kompatibilnosti standarda i protokola, 10.6. Standardi nadzora poslužiteljskih sustava i analitike rješavanja problema u radu, 10.7. Sistematizacija i primijenjeni standardi u održavanju poslužiteljskih sustava.
auditorne vježbe (A)
  1. 1. Standardni kombinacijski moduli. Napisati tablicu istinitosti, nacrtati blok shemu sklopa, logičku funkciju i VHDL ponašajni model multipleksora 2/1. 1.2. Napisati tablicu istinitosti, blok shemu sklopa, logičku funkciju i ponašajni model dekodera 2/4.
  2. 2. Standardni programabilni moduli. LA strukturom temeljenoj na MOSFET poluvodičkoj tehnologiji tranzistora realiziraju se prikazane funkcije. Potrebno je definirati navedene funkcije. 2.1. Potrebno je nacrtati nadomjesnu PLA shemu upotrebom NILI logičkih sklopova.
  3. 3. Uprabom D bistabila potrebno je projektirati 8-bitni registar s paralelnim ulazima i izlazima. 3.1. Uprabom D bistabila potrebno je nacrtati shemu 8-bitnog posmačnog registra sa serijskim ulazom i paralelnim izlazima. 3.2. Uporabom dva 4-bitna posmačna registra sa serijskim i paralelnim ulazima i serijskim izlazom, ostvariti 8-bitni posmačni registar iste funkcionalnosti.
  4. 4. Asinkrono binarno brojilo sastaviti od tri dvostrukih JK bistabila. Na ulaz narinuti taktne impulse. Projektirati sklop koji će nakon svakih n proizvoljnih impulsa na ulazu dati jedinicu na izlazu. Koje stanje je potrebno dekodirati ako se želi raditi na maksimalnoj frekvenciji? 4.1. Realizirati asinkrono brojilo sa 12 stanja uporabom dvostrukih JK bistabila.
  5. 5. Prikazati osnovnu memorijsku ćeliju permanentne memorije izvedene s diodnim poljem. Konstruirati tip memorije 68 sa navedenom tehnologijom. 5.1. Prikazati osnovnu memorijsku ćeliju permanentne memorije izvedene u tehnologiji MOSFET tranzistora. Konstruirati tip memorije 68.
laboratorijske vježbe (L)
  1. Nadzor informacijskog sustava, nadzor poslužitelja u okruženju Windows operacijskog sustava. U testnom okruženju instaliran je Windows Server 2003 poslužitelj sa instaliranom Network Management programskom podrškom Orion NPM (Orion Network Performance Monitor), pomoću kojeg je moguće nadzirati zadane komponente i performanse mrežnih uređaja. Uređaji koje je potrebno nadgledati (poslužitelj i preklopnik) spojeni su na mrežu. Kako bi se moglo provodi detaljno praćenje performansi željenih uređaja, potrebno je omogućiti funkcioniranje Simple Network Management Protocol (SNMP) protokola. Također, potrebno je omogućiti SNMP na željenim uređajima preko web sučelja, te ih dodati u Orion NPM. Odabir elemenata za praćenje je proizvoljan: prostor na disku, CPU opterećenje, postotak iskorištenosti memorije te informacije o sučeljima uređaja itd.
  2. Nadzor informacijskog sustava, nadzor poslužitelja u okruženju Linux operacijskog sustava. U testnom okruženju instaliran je Linux poslužitelj sa instaliranom Network Management programskom podrškom Orion NPM (Orion Network Performance Monitor), pomoću kojeg je moguće nadzirati zadane komponente i performanse mrežnih uređaja. Uređaji koje je potrebno nadgledati (poslužitelj i preklopnik) spojeni su na mrežu. Kako bi se moglo provodi detaljno praćenje performansi željenih uređaja, potrebno je omogućiti funkcioniranje Simple Network Management Protocol (SNMP) protokola. Također, potrebno je omogućiti SNMP na željenim uređajima preko web sučelja, te ih dodati u Orion NPM. Odabir elemenata za praćenje je proizvoljan: prostor na disku, CPU opterećenje, postotak iskorištenosti memorije te informacije o sučeljima uređaja itd.
  3. DNS i DHCP servisi. U testnom okruženju instaliran je Windows Server 2008 R2 server sa instaliranim infrastrukturnim servisima (domena, DNS, DHCP). Vježba demonstrira principe i protokol komunikacija između DNS/DHCP poslužitelja i DNS/DHCP klijenta, te način dodjeljivanja IP adrese. DNS/DHCP klijente predstavljaju računala studenata. Zadani opseg IP adresa na DHCP poslužitelju je 10.20.10.10 – 10.20.10.50
  4. DNS i DHCP servisi – ispravak grešaka. U testnom okruženju instaliran je Windows Server 2008 R2 server sa instaliranim infrastrukturnim servisima (domena, DNS, DHCP ). Za realizaciju vježbe potrebno je iskoristiti alate ugrađene u Windows Server operacijski sustav za rješavanje raznih problema u radu DNS i DHCP servisa. Biti će simulirane najčešće greške koje se pojavljuju u stvarnom poslužiteljskom okruženju srednjih i većih sustava lokalnih mrežnih struktura.
  5. Nadzor i održavanje sustava neprekidnog napajanja preko web sučelja UPS uređaja Eaton Powerware. Potrebno je pristupiti web sučelju, pokrenuti web aplikaciju upisom web adrese u decimalnom zapisu: 172.22.10.110. U glavnom izborniku provjeriti i izmijeniti postavke u skladu s opisom vježbe: Summary - tip UPS-a, pregledati sažetak najvažnijih izmjerenih vrijednosti i događaja, te definirati pripadne granice tolerancije izmjerenih vrijednosti. UPS History - pregledati dnevnički zapis o redovnim mjerenjima. Configuration - podesiti parametre UPS-a koje je potrebno prilagoditi pripadnoj tablici. Control - onemogućiti isključivanje UPS-a, provesti testiranje baterija, kontrolirano isključiti OS-ove klijenata. Registered Clients - prijaviti klijenta za kontrolirano isključenje OS-a. Language - promijeniti jezik web sučelja- Help - definirati pojedine parametre UPS-a i korištenih pojmova.
kolokvij - teorija (KP)
  1. Jedinice predavanja 1-5, jedinice laboratorijskih vježbi 1-2. Test se polaže pismeno, svako pitanje se jednako vrednuje, s tim da se pojedino pitanje može vrednovati kao netočno (0 bodova), djelomično točno (0,25; 0,5 i 0,75 bodova) i potpuno točno (1 bod). Na svakom od dva kolokvija studenti moraju postići prosjek od 50% ili veći. U slučaju nezadovoljenja na testu, test se ponavlja u redovitim terminima ljetnog ispitnog roka.
  2. Jedinice predavanja 6-10, jedinice laboratorijskih vježbi 3-5. Test se polaže pismeno, svako pitanje se jednako vrednuje, s tim da se pojedino pitanje može vrednovati kao netočno (0 bodova), djelomično točno (0,25; 0,5 i 0,75 bodova) i potpuno točno (1 bod). Na svakom od dva kolokvija studenti moraju postići prosjek od 50% ili veći. U slučaju nezadovoljenja na testu, test se ponavlja u redovitim terminima ljetnog ispitnog roka.
ispit - teorija (IU)
  1. Jedinice predavanja 1-10, jedinice laboratorijskih vježbi 1-5. Test se polaže pismeno, svako pitanje se jednako vrednuje, s tim da se pojedino pitanje može vrednovati kao netočno (0 bodova), djelomično točno (0,25; 0,5 i 0,75 bodova) i potpuno točno (1 bod). Ispit se polaže u jesenskom ispitnom roku, ako kolegij nije položen preko kolokvija. Ocjena se određuje iz ukupnog rezultata dobivenog tako da se rezultat ispita ili kolokvija pomnoži s 0,8, rezultati na laboratorijskim vježbama s 0,13, a rezultati tjednih testova na predavanjima s 0.07. Tako dobiveni rezultat se pretvara u ocjene: 0-50% nedovoljan 50-62,5% dovoljan 62,5-75% dobar 75-87,5% vrlodobar 87,5-100% izvrstan (odličan).
samostalno učenje (SU)
  1. kolokviji, konzultacije, samostalno učenje, samostalno rješavanje numeričkih zadataka, samostalni rad u laboratoriju