Naziv predmeta

Uvod u programiranje

Detalji
Kod
VSITE121
Skr.
UPROG
ECTS
8
Godina
2
Semester
Zimski semestar
Vrsta
obvezatni
Razina HKO 6
Preddiplomski studij
E-Learning
0%
Aktivnosti
IT zg - Ljet 19/20
ECTS
Jedinice
Sati
Svega
P
1.5
15
3
45
A
0
0
0
0
L
2
14
3
60
S
0
0
0
0
KA
0
0
0
0
KP
0
3
1
0
PR
0
0
0
0
IP
0
0
0
0
IU
0
1
2
0
SU
4.5
1
135
135
NastavniciNositelji: mr. sc. Ivan Britvić, pred., Dalibor Bužić, pred., Dragana Čulina, pred.
Asistenti: Jurica Đurić, pred., Filip Kobi, str. sur.
PreduvjetiNema
Sadržaj

Računalni programi i programski jezici. Bitovi i bajtovi. Brojevni sustavi. Pregled .NET platforme i Visual Studio .NET razvojne okoline. Stvaranje konzolnih aplikacija. Korištenje varijabli za pohranu podataka. Identifikatori i smjernice imenovanja. Tipovi podataka. Vrijednosni i referentni tipovi. Vrijeme trajanja i područje vidljivosti identifikatora. Korištenje operatora za obradu podataka i varijabli. Konstante. Strukture odluke i ponavljanja. Logički operatori. Bitovna usporedba. Procedure i parametri. Korištenje procedura i funkcija za stvaranje modularnih računalnih programa. Korištenje predefiniranih funkcija. Mehanizam prosljeđivanja parametara. Rekurzivne procedure. Podatkovne strukture. Polja. Nabrajanja. Stvaranje i korištenje vlastitih vrijednosnih tipova. Pakiranje vrijednosnih tipova. Rukovanje iznimkama. Rad sa tipovima String i StringBuilder. Osnove objektno usmjerenog programiranja. Klase i objekti. Objekti i memorija. Korištenje čahurenja. Polja, svojstva, postupci i događaji. Stvaranje izvedenih klasa. Korištenje konstruktora. Stvaranje i oblikovanje grafičkog korisničkog sučelja. Rad sa Windows formama i kontrolama. Validacija korisničkog unosa.

Ciljevi učenja

Opći: Kolegij omogućuje stjecanje znanja o funkcioniranju, razvoju i održavanju softvera objašnjavajući osnovne principe zajedničke većini programskih jezika.
Posebni: Korištenje Visual Studio alata i razumijevanje sintakse VB.NET programskog jezika. Korištenje svih tipova varijabli i izraza u VB.NET-u. Definiranje procedura, funkcija , kao i matrica i drugih složenijih korisničkih tipova podataka. Razvoj konzolnih kao i jednostavnih Windows aplikacija. Definiranje klasa i instanciranje objekata.

Ishodi učenja

1. Objasniti i primijeniti osnovne principe kao i pristupe u izradi programskih rješenja.
2. Koristiti osnovne mogućnosti .NET arhitekture razvoja aplikacija kao i Microsoft Visual Studio razvojnu okolinu te VB.NET programski jezik.
3. Savladati rad sa osnovnim elementima programa (varijable, konstante, moduli itd.).
4. Primijeniti algoritme struktura grananja i ponavljanja u programskim jezicima, uključujući i korištenje poredbenih operatora.
5. Izrađivati programske aplikacije koje se sastoje od više funkcijskih ili redovih procedura.
6. Kreirati vlastite zbirke i korisničke tipove podataka kada to programski zadaci zahtijevaju.
7. Pravilno baratati sa znakovima i nizovima znakova unutar programa.
8. Primijeniti osnovne principe objektnog programiranja te izrađivati jednostavije objektno orijentirana programska rješenja.

Sposobnosti

Kolegij pruža temeljna znanja s područja programiranja kao osnovu jezgre računarstva, osposobljava polaznike za programiranje u programskom jeziku VisualBasic.NET

Preporučena literatura

1 T.Žuljević: “Uvod u programiranje – VB.NET”, Sveučilište u Splitu, Split 2005. 2. H. M. Deitel, P. J. Deitel, and T. R. Nieto: “Visual Basic.NET How to Program”, Prentice Hall, 2002.

Dodatna literatura

David I. Schneider: “An Introduction to Programming Using Visual Basic.NET”, Prentice Hall, 2003.

predavanja (P)
  1. Računala i računalni programi. Sklopovlje. Osnovni programski pristupi. .NET platforma. Komponente .NET-a: CLR i FCL, JIT i MSIL. Asembliji.
  2. Prva VB.NET aplikacija Prevodilac iz naredbene linije (vbc.exe) Konzolna aplikacija “Hello VSITE” Moduli, procedure, imenovani prostori Binarni i decimalni sustavi
  3. Varijable i tipovi podataka Identifikatori Imenovanje identifikatora Deklariranje, pridruživanje i inicijalizacija varijable Vrijednosni i referentni tipovi Operatori i izrazi
  4. Upravljačke strukture Poredbeni operatori Strukture odluke If…Then Select…Case
  5. Strukture ponavljanja For…Next While Do Loop (While, Until) Logički operatori: AndAlso, And, OrElse, Or, Xor, Not
  6. Napredniji programski primjeri iz struktura ponavljanja i struktura odluke
  7. Pregled programskih pristupa Procedure i proceduralni poziv, tipovi procedura Procedure tipa Sub
  8. Imenovanje procedura Pascal označavanje Parametarska lista procedure Procedure tipa Function Povratna vrijednost Mehanizam prosljeđivanja: vrijednošću, upućivanjem
  9. Matrice-objašnjenje Struktura matrice Deklariranje i alociranje matrice Inicijalizacija matrice
  10. Matrice vrijednosnog i referentnog tipa Kopiranje matrica Proslijeđivanje matrica u proceduru Višedimenzionalne matrice
  11. Napredniji programski primjeri sa potprogramima i matricama Sortiranje i pretraživanje matrica Nabrajanja Tip podataka Struktura - definicija i korištenje
  12. Osnove znakova i nizova znakova Programiranje s nizovima znakova Povezivanje nizova znakova Mijenjanje vrijednosti String objekta Operator Is i Nothing vrijednost Optimizacija i usporedba niza znakova
  13. Objektno Orijentirano Programiranje Osnovni pojmovi : objekti i klase Glavni potpornji OOP-a Članovi klase
  14. Polja Svojstva Postupci Događaji
  15. Programski primjeri sa nizovima znakova Programski primjeri iz područja OOP-a
laboratorijske vježbe (L)
  1. Upoznavanje razvojne okoline Visual Studio.NET. Konzolni programi. Moduli, Main procedura. Varijable i tipovi podataka. Deklaracija i inicijalizacija varijabli. Klasa Console i postupci WriteLine i ReadLine. Pridruživanje vrijednosti varijabli. Operatori i izrazi. Zamijena vrijednosti dviju varijabli. Struktura grananja If...Then i If...Then...Else. Relacijski operatori. Booleov izraz. Redoslijed izvršavanja naredbi i praćenje stanja varijabli. Komentari.
  2. Konstante vrijednosti i simboličke konstante, cjelobrojno dijeljenje i mod operator, prioritet operatora. Strukture ponavljanja: While petlja, Do While....Loop i Do...Loop While petlja. Beskonačna petlja - kako je prepoznati i izbjeći. Prijevremeno napuštanje petlje. Klase System.Math i metoda Sqrt(). If...Then...ElseIf struktura odluke.
  3. Ponavljanje strukture grananja. Select Case struktura odluke i liste izraza (višestruke vrijednosti, ključna riječ to za raspon, ključna riječ Is i poredbeni operatori). Else grana u Select Case struktura. For...Next struktura ponavljanja.. Korak povećanja/umanjenja varijable brojača. Korištenje vrijednosti varijable brojača unutar petlje.
  4. Eksplicitna i implicitna deklaracija (Option Explicit On i Option Explicit Off). Do Until...Loop i Do...Loop Until petlja. Rješavanje istog zadatka pomoću While i Until petlji. Preoblikovanje For...Next petlje u While i Until petlju. Ponavljanje upotrebe konstanti, For...Next petlji i Select Case struktura odluke. Ponavljanje mod operatora i cjelobrojnog dijeljenja.
  5. Logički operatori - And i AndAlso, Or i OrElse, Not. Prioritet logičkih operatora. Bitovni operatori And i Or. Ponavljanje svih prethodno obrađenih struktura.
  6. Procedure - definicija i namjena procedura. Specifičnosti Sub i Function procedura. Pozivanje Sub i Function procedura. Parametri procedure i lista argumenata. Dva načina vraćanja vrijednosti iz funkcije - naredba Return i pridruživanje vrijednosti imenu funkcije.
  7. Doseg i trajanje varijabli i procedura. Doseg modula. Modifikatori dostupnosti Dim, Private i Public. Pozivanje procedura iz drugog modula. Deklariranje lokalnih varijabli modifikatorom Static -statičke varijable.
  8. Načini prijenosa podataka u proceduru. Prijenos podataka po vrijednosti i prijenos podataka referencom (upućivanjem) za vrijednosne i referentne tipove podataka. Jednodimenzionalni nizovi - deklariranje i alociranje niza. Inicijalizacija elemenata niza. Pristupanje elementima niza. Nizovi i elementi nizova kao argumenti u pozivu procedure. Niz kao povratna vrijednost funkcije.
  9. Ponavljanje prijenosa podataka po vrijednosti i referencom. Kopiranje varijable niza naredbom pridruživanja. Kloniranje nizova postupak Clone. Granice niza. Sortiranje i pretraživanje nizova. Metode IndexOf i LastIndexOf. For Each...Next struktura ponavljanja.
  10. Dvodimenzionalni nizovi. Pristup elementima dvodimenzionalnog niza. Mijenjanje broja elemenata niza naredbom ReDim. Naredba Preserve. Ponavljanje For Each...Next strukture.
  11. Tip Char i String. String konstante. Stvaranje String objekta. Usporedba nizova znakova - postupci Equals, Compare, operator jednakosti. Konkatenacija (spajanje) stringova. Korisnički vrijednosni tipovi. Deklariranje strukture, varijabla strukture. Pristup članovima strukture. Procedure u strukturama.
  12. Uvod u objektno orijentirano programiranje. Klase kao vlastiti referentni tipovi podataka. Deklaracija varijable upućivanja i instancijacija objekta. Inicijalizacija objekta korištenjem podrazumijevanog konstruktora. Deklariranje varijabli kao polja klase. Korištenje vlastitog konstruktora za inicijalizaciju podatkovnih članova. Postupci kao članovi klase. Upitni i zapovijedni postupci.
  13. Namjena i stvaranje svojstva. Get i Set blok svojstva. Pristup podacima objekta preko svojstva. Svojstvo za čitanje i pisanje, svojstvo samo za čitanje, svojstvo samo za pisanje. Stvaranje grafičkog korisničkog sučelja. Windows forma. Dodavanje kontrola. Mijenjanje svojstva kontrole. Kontrola natpisa, okvir za tekst, kontrola dugmeta.
  14. Okvir za potvrdu, radijsko dugme. Kontrole kao spremnici drugih kontrola. Okvir s listom i kombinirani okvir. Dijaloški okvir poruke. Događaji forme i kontrola. Razni načini zatvaranja forme.
kolokvij - teorija (KP)
  1. Cjeline U1-U6. Kolokvij se polaže pismeno. Prolaz na kolokviju: 50% minimalno, uvjetni prolaz je 40% (u ukupnom zbroju mora biti 50% oba kolokvija). U slučaju jednog nepoloženog kolokvija moguće su dvije nadoknade (ispravci) kolokvija na redovnim ispitnim rokovima (zimski rokovi za studente zimskog semestra, ljetni rokovi za studente ljetnog semestra).
  2. Cjeline U7-U11. Kolokvij se polaže pismeno. Prolaz na kolokviju: 50% minimalno, uvjetni prolaz je 40% (u ukupnom zbroju mora biti 50% oba kolokvija). U slučaju jednog nepoloženog kolokvija moguće su dvije nadoknade (ispravci) kolokvija na redovnim ispitnim rokovima (zimski rokovi za studente zimskog semestra, ljetni rokovi za studente ljetnog semestra).
  3. Cjeline U12-U15. Kolokvij se polaže pismeno. Prolaz na kolokviju: 50% minimalno, uvjetni prolaz je 40% (u ukupnom zbroju mora biti 50% oba kolokvija). U slučaju jednog nepoloženog kolokvija moguće su dvije nadoknade (ispravci) kolokvija na redovnim ispitnim rokovima (zimski rokovi za studente zimskog semestra, ljetni rokovi za studente ljetnog semestra).
ispit - teorija (IU)
  1. Ukupna ocjena oba kolokvija minimalno 50%. Konačnu ocjenu sačinjava kolokvij teorije (ili rezultat ispita) 80%, izlazni testovi laboratorijskih vježbi 13% te izlazni testovi predavanja 7%. U slučaju nepoloženog jednog kolokvija, student ima mogućnost popravka (ponavljanja) kolokvija dva puta. Ako u ta dva dodatna pokušaja ne uspije položiti kolokvij, ispada iz bolonjskog sustava kolokvija te polaže klasičan ispit cijelog gradiva. Studenti koji nisu u sustavu kolokvija polažu kompletno gradivo kolegija odjednom. Raspon ocjena: 0-50% nedovoljan 50-62,5% dovoljan 62,5-75% dobar 75-87,5% vrlodobar 87,5-100% izvrstan (odličan).
samostalno učenje (SU)
  1. testovi i kolokviji, konzultacije, samostalni rad u laboratoriju i samostalno učenje