Naziv predmeta

Društveni informacijski sustavi

Detalji
Kod
VSITE175
Skr.
DIS
ECTS
5
Godina
4
Semester
Zimski semestar
Vrsta
izborni
Razina HKO 6
Preddiplomski studij
E-Learning
0%
Aktivnosti
IT zg - Ljet 19/20
ECTS
Jedinice
Sati
Svega
P
1
15
2
30
A
0
15
1
0
L
1
15
1
30
S
0
0
0
0
KA
0
0
0
0
KP
0
2
1
0
PR
0
1
6
0
IP
0
0
0
0
IU
0
1
2
0
SU
3
1
90
90
NastavniciNositelji: Edmond Krusha, pred.
PreduvjetiNema
Sadržaj

Projektiranje i životni ciklus informacijskih sustava. Odnos poslovnog informacijskog sustava i društvenih informacijskih sustava. Zakoni i propisi Republike Hrvatske, Narodne novine. Organi uprave RH. Službe organa uprave. Teritorijalni organizacijski ustroj uprave i samouprave, županije, gradovi, općine. Označavanje teritorijalnih jedinica i odnos prema poslovnim informacijskim sustavima. Evidencije građana: državljanstvo, matični ured, matični broj građana i logička kontrola jedinstvenog matičnog broja. Evidencija nepokretne imovine: katastar, zemljišne knjige. Zemljišni informacijski sustavi (GIS). Evidencija pokretne imovine. Rregistracija automobila i plovila. Državni zavod za statistiku. Evidencija i klasifikacija privrednih subjekata. Matični i porezni broj i logička kontrola matičnog broja. Sustav platnog prometa. Hrvatska narodna banka. Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata. Struktura i način označavanja, vodeći broj banke i računi poslovnih subjekata. Financijska agencija (FINA) i banke. Porezni sustav. Evidencija poreza na dodanu vrijednost, na dohodak i na dobit. Sastav sudova u RH. Nadležnost sudova. Evidencije u sudstvu. Trgovački sudovi. Sudski registar pravnih osoba. Mirovinsko osiguranje, prvi, drugi i treći stup. Registar osiguranika (REGOS) i Hrvatska agencija za nadzor mirovinskih fondova (HAGENA). Zdravstveno osiguranje, obvezno i dragovoljno osiguranje, osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalnog oboljenja. Hrvatska gospodarska komora. Baze podataka o hrvatskim poduzećima. Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske, Središnja depozitarna agencija, tržišta kapitala i novca. Uloga i značenje Interneta u društvenim informacijskim sustavima. Društveni informacijski sustavi i odnos Hrvatske sa svijetom. Šifre i oznake država, valute, EAN kod, carinska uprava Republike Hrvatske, jedinstvena carinska deklaracija, načini označavanja.

Ciljevi učenja

Opća: Upoznaje studenta o odnosu informacijskog sustava s okolinom, zakonima, propisima, standardima, te o međudjelovanju informacijskih sustava posebice u odnosu prema društvenim informacijskim sustavima u najširem smislu.
Posebna: Kolegij pruža specijalistička znanja s područja informacijskih sustava kao nadogradnju jezgre računarstva i obučava korisnika za projektiranje i održavanje informacijskih sustava u skladu sa zakonima i propisima uprave, te međunarodnim i dugim standardima u cilju postizanja maksimalne interoperabilnosti između informacijskih sustava.

Ishodi učenja

1. Procijeniti odnos «svojeg» informacijskog sustava s informacijskim sustavima iz okoline.
2. Otkriti moguće izvore (zakone, propise, standarde itd.) koji djeluju na informacijski sustav izvana te moguće načine njihovog korištenja.
3. Voditi razvoj informacijkog sustava u skladu s zahtjevima i standardima iz okoline te time postići maksimalnu operativnost i interoperabilnost.
4. Prezentirati stečena znanja o mogućnostima i prednostima interoperabilnosti.
5. Preporučiti dalljnji razvoj internih i vanjskih standarda

Sposobnosti

Kolegij pruža specijalistička znanja s područja informacijskih sustava kao nadogradnju jezgre računarstva i obučava korisnika za projektiranje i održavanje informacijskih sustava u skladu sa propisima uprave

Preporučena literatura

1. Službeni propisi Republike Hrvatske 2. Internet Web stranice društvenih informacijskih sustava

Dodatna literatura
predavanja (P)
  1. Projektiranje i životni ciklus informacijskih sustava. Odnos poslovnog informacijskog sustava i društvenih informacijskih sustava. Definicija društvenog informacijskog sustava u širem smislu.
  2. Zakoni i propisi Republike Hrvatske, Narodne novine.
  3. Organi uprave RH. Službe organa uprave. Teritorijalni organizacijski ustroj uprave i samouprave, županije, gradovi, općine. Označavanje teritorijalnih jedinica i odnos prema poslovnim informacijskim sustavima.
  4. Evidencije građana: državljanstvo, matični ured, OIB i matični broj građana, ISO 7064 (MOD 11, 10). logička kontrola OIB-a i JMBG-a.
  5. Evidencija nepokretne imovine: katastar, zemljišne knjige. Zemljišni informacijski sustavi (GIS). Evidencija pokretne imovine. Rregistracija automobila i plovila. Državni zavod za statistiku.
  6. Evidencija i klasifikacija privrednih subjekata. OIB, matični i porezni broj i logička kontrola MB-a i OIB-a.
  7. Sustavi platnog prometa. Hrvatska narodna banka. Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata.
  8. Vodeći broj banke i računi poslovnih subjekata. Financijska agencija (FINA) i banke. Porezni sustav. Evidencija poreza na dodanu vrijednost, na dohodak i na dobit.
  9. Sastav sudova u RH. Nadležnost sudova. Evidencije u sudstvu. Trgovački sudovi. Sudski registar pravnih osoba, matični broj sudskog registra.
  10. Mirovinsko osiguranje, prvi, drugi i treći stup. Registar osiguranika (REGOS) i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA).
  11. Zdravstveno osiguranje, obvezno i dragovoljno osiguranje, osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalnog oboljenja.
  12. Hrvatska gospodarska komora. Baze podataka o hrvatskim poduzećima.
  13. Uloga i značenje Interneta u društvenim informacijskim sustavima. Društveni informacijski sustavi i odnos Hrvatske sa svijetom.
  14. ISO standardi i načini jedinstvenog označavanja. GS1, RFID i drugi standardi označavanja, carinska uprava Republike Hrvatske, jedinstvena carinska deklaracija,
  15. EU projekt: Semantic Interoperability Centre Europe (SEMIC), Open Source Observatory and Repository for European public administrations
auditorne vježbe (A)
  1. Unutarnji i vanjski entiteti. Veze sustava sa okolinom i veze okoline sa sustavom. Minimalni zahtjevi za interoperbilnost.
  2. Sadržaj i način pretraživanja www.nn.hr.
  3. Načini i razine označavanja teritorijalnih jedinica. Kontrolne znamenke.
  4. Funkcionalni opis rada algoritama za logičku kontrolu OIB-a i JMBG-a.
  5. Sadržaj i način izrade pojedinačnih projekata studenata. Oblik i trajanje prezentacije rezultata.
  6. Dogovor i odobravanje tema projekata. Standardni i nestandardni algoritmi za kontrolne znamenke.
  7. Pregled sadržaja www.hnb.hr. Obvezni standardi i šifarnici.
  8. Kolokvij iz gradiva P – U1 do P – U7 te A – U1 do A – U7
  9. Standardni formati za prijenos podataka (FINA i banke). Sadržaj i format naloga za plaćanje.
  10. Brojevi modela, oblici i algoritmi kontrolnih brojeva za vrste prihoda
  11. Oblici i značenje veznih oznaka i poziva na broj.
  12. Prezentacije studentskih projekata i ponavljanje.
  13. Prezentacije studentskih projekata i ponavljanje.
  14. Prezentacije studentskih projekata i ponavljanje.
  15. Kolokvij iz gradiva P – U8 do P – U15 te A – U9 do A – U14
laboratorijske vježbe (L)
  1. Pronalaženje potrebnog zakona ili propisa te svih izmjena i dopuna. Formiranje vlastite biblioteke.
  2. Formiranje šifarnika terirorijalnog ustroja RH.
  3. Formiranje šifarnika djelatnosti i šifarnika zanimanja.
  4. Izrada ili pronalaženje algoritma ISO 7064 (MOD 11,10) i njegova parametrizacija.
  5. Izrada ili preuzimanje šifarnika banaka.
  6. Standardni šifarnici država i valuta prema normi ISO 3166 i ISO 4217.
  7. Pronalaženje standardnih formata za razmjenu podataka sa bankama, REGOSOM, FINOM, Poreznom upravom.
  8. Pregled sadržaja: www.dgu.hr www.katastar.hr i e-izvadak.pravosudje.hr
  9. Pregled sadržaja: www.zagreb.hr www.hanfa.hr www.fina.hr
  10. Pregled sadržaja: www.dzs.hr www.hgk.hr www.regos.hr
  11. Pregled sadržaja: e-Europa e-Hrvatska e-Uprava.
  12. EU projekt SEMIC.
  13. Prezentacije studentskih projekata i ponavljanje.
  14. Prezentacije studentskih projekata i ponavljanje.
  15. Prezentacije studentskih projekata i ponavljanje.
kolokvij - teorija (KP)
  1. Jedinice predavanja U1-U7 te auditornih vježbi U1 do U7. Kolokvij se polaže pismeno, Prolaz na kolokviju: 50% bodova odnosno 15 bodova od 30 mogućih. U slučaju jednog nepoloženog kolokvija moguće su dvije nadoknade (ispravci) kolokvija na redovnim ispitnim rokovima (zimski rokovi za studente zimskog semestra, ljetni rokovi za studente ljetnog semestra).
  2. Jedinice predavanja U8-U15 te auditornih vježbi U9 do U14. Kolokvij se polaže pismeno, Prolaz na kolokviju: 50% bodova odnosno 15 bodova od 30 mogućih. U slučaju jednog nepoloženog kolokvija moguće su dvije nadoknade (ispravci) kolokvija na redovnim ispitnim rokovima (zimski rokovi za studente zimskog semestra, ljetni rokovi za studente ljetnog semestra).
ispit - teorija (IU)
  1. Ukoliko student nije položio kolegij preko kolokvija, mora pristupiti pismenom ispitu iz cijelog gradiva. Minimum za prolaz je 50% bodova odnosno 30 bodova od 60 mogućih. Konačnu ocjenu sačinjavaju dva kolokvija teorije (ili rezultat ispita) 60% i projekt 30%, izlazni testovi predavanja 4% te ukupna aktivnost na predavanjima ivježbama 6%. Raspon ocjena: 0-50% nedovoljan, 50-62,5% dovoljan, 62,5-75% dobar, 75-87,5% vrlo dobar, 87,5-100% izvrstan (odličan).
projekt (PR)
  1. Student treba na temu koju dogovara s predavačem napraviti manji projekt – samostalno istraživanje. Projekt mora prezentirati u trajanju od 10 do 11 minuta u predviđenim i unaprijed određenim terminima auditornih ili laboratorijskih vježbi. Za prolaz je potrebno 50% bodova odnosno 15 bodova od 30 mogućih. Bez pravovremeno prezentiranog projekta student nema pravo polaganja ispita.
samostalno učenje (SU)
  1. kolokviji, konzultacije, samostalno učenje, samostalno rješavanje numeričkih zadataka, samostalni rad u laboratoriju