Naziv predmeta

Poslovna etika

Detalji
Kod
VSITE021
Skr.
PET
ECTS
3
Godina
2
Semester
Zimski semestar
Vrsta
obvezatni
Razina HKO 6
Preddiplomski studij
E-Learning
0%
Aktivnosti
IT zg - Zim 19/20
ECTS
Jedinice
Sati
Svega
P
1
15
2
30
A
0
0
0
0
L
0
0
0
0
S
0
0
0
0
KA
0
0
0
0
KP
0
2
1
0
PR
0
0
0
0
IP
0
0
0
0
IU
0
1
2
0
SU
2
1
60
60
NastavniciNositelji: mr. sc. Ivan Britvić, pred.
Asistenti: Borko Buković, asist. vis. šk., Ana Vuglač
PreduvjetiNema
Sadržaj

Deskriptivna, normativna etika, suvremene poslovne etičke teorije. Etička načela. Položaj pojedinca u društvu. Osnovna ljudska prava. Suživot u društvenim odnosima. Oblici diskriminacije i njihovo izbjegavanje. Etički odnosi i ostvarenje prava pojedinca u radnoj sredini. Poslovni odnosi, odnos povjerenja. Temelji poslovne etike. Nelojalna konkurencija i njeno izbjegavanje. Korupcija. Sukob interesa. Zaštita tajnosti podataka. Privatnost i jednakost djelatnika. Točnost i transparentnost podataka. Pokloni, usluge i zabava. Zlostavljanje i zaštita zdravlja. Društveno prihvatljivo poslovanje. Ekologija i zaštita okoliša. Autorska prva i intelektualno vlasništvo. Zaštita intelektualnog vlasništva. Zakonski i drugi propisi sa područja ljudskih prava, poslovanja i intelektualnog vlasništva.

Ciljevi učenja

Cilj učenja poslovne etike u okviru Informacijskih i komunikacijskih tehnologija jeste prikazati studentima što transparentnije problematiku međuljudskih odnosa koji se dinamično mijenjaju pod utjecajima ICT tehnologije.
Cilj je prikazati osnovne zakonitosti moralnog ponašanja kroz prikaz promjena u interpretacijama što je dobro i zlo a kroz prikaz tradicionalnih etika u različitim društvenim epohama.
Cilj je potaknuti studente na razmišljanja i aktivno sudjelovanje u raspravljanju etičkih problema u nedostatnim politikama ponašanja u ICT-u u nedefiniranim moralnim načelima koja su rezultat brze promjene u tehnologijama ( WWW i Internet).

Ishodi učenja

1. Razumjeti suvremene etičke teorije.
2. Razumjeti utjecaj koji vrši IT tehnološka jezgra na primijenjene etike a osobito na ICT i poslovnu primijenjenu etiku.
3. Razumjeti osnovne koncepcije, vrline i načela u ICT i poslovnoj primijenjenoj etici.
4. Razumjeti vakuume koncepcija i zbrkanost koncepcija u računalnoj primijenjenoj etici.
5. Povezati, tumačiti i opisati ponašanja u skladu sa vrlima i načelima u poslovnoj i računalnoj primijenjenoj etici.
6. Povezati promjene u osnovnim ljudskim pravima, društvenim odnosima i u radnim sredinama vezane uz promjene u tehnologiji, osobito uz promjene koje potiče Internet i WWW.
7. Primijeniti etičku teoriju i preporuke etičkog kodeksa struke za osobno dobro ponašanje, upravljanje i vladanje u novo nastupajućim situacijama u ICT-u.
8. Znati preporuke kodeksa struke i osobna prava i obveze vezana uz privatnost, zakonske i druge propise sa područja ljudskih prava, poslovanja i intelektualnog vlasništva, autorskih prava i licenci, zaštite okoliša, točnost podataka, zaštite privatnosti i sigurnosti korisnika i djelatnika u ICT-u.

Sposobnosti

Studenti stječu osnovna znanja i stavove iz područja međuljudskih odnosa i ljudskih prava, korektnog profesionalnog i poslovnog odnosa, zaštite autorskih prava i intelektualnog vlasništva.

Preporučena literatura

Bebek, B., Kolumbić, A.: Poslovna etika, Sinergija, Zagreb 2000

Dodatna literatura

Pekka Himanen: HAKERSKA ETIKA i duh informacijskog doba, Jesenski i Turk, Zagreb 2002 2. www.poslovna-etika.hr

predavanja (P)
  1. UVOD. Zašto učiti etiku. Što je etika. Što su primijenjene etike. Poslovna etika (Bebek) i Hakerska etika ( M. Castells, L. Torvalds, Pekka Himanen). Kako tehnološko promjene utječu na promjene u društvu. Pojava računalne etike ( N. Wiener), pojava IT etike i ICT etike ( L. Floridi, Bynum). Prikaz promjena koje unosi u društvo WWW i Internet ( N. Carr, Google). Problem vakuuma politika i načela u IT etici (J. Moor ). Problem digitalnog dijeljenja (Digital Divide) u ICT etici. Problem narušavanja privatnosti u ICT etici (Facebook, Google). Što su kodeksi ponašanja u poslovnoj i IT etici. Prikaz narušavanja ljudskih prava u IT etici. Što je cilj predmeta Poslovna etika. Što je Poslovna etika. Što je etika duha a što je etika slova (Bebek) u poslovnoj etici. Kratki opis sadržaja kolegija Poslovna etika. Prikaz literature. Lliterataura u biblioteci Vsite-a. Dopunska literature u SCAD-u.
  2. POSLOVNA ETIKA U OKVIRU INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA. Informatika kao uslužna djelatnost. Internet kao operacioni sistem. Tvrtka Google i načela njezinog poslovanja. Fundamentalni problemi informacijske etike. Pojam Infosphere i etika u Infospheri. Definicije dobro-zlo-u IE-informacijskoj etici. Pojam entropije i njena funkcija u IE. Vertikalno razdvajanje među generacijama. Horizontalno razdvajanje ili digitalno razdvajanje među generacijama. Odnos biosfere i infosfere. Opisi tradicionalnih etika, utiilitarizam, protestantska etika, deontološka etike, kršćanska etika i informacijske etike. Hakerska etika kao inačica informacijske i komunikacijske etike. Razlika između pojma "Hacker " i "Cracker". Usporedba znanstven etike i hakerske etike. Primjena etičkiH principa hakerske etike na primjeru projekta OLPC.
  3. OSNOVNI ETIČKI POJMOVI . Ethos i ethicos. Etika i moral. Unutarnja moralnost i izvanjska moralnost. Moral i stjecanje umijeća. Primjer. Kako i zašto čitati veliku književnost. Normativna etika. Deskriptivna etika. Metaetika. Etika vrlina. Grčka etika. Kršćanska etika. Hedonizam i Utilitarizam. Emanuel Kant i etika dužnosti ili deontološka etika. Kategorički imperativ. Dobra volja i umne dužnosti.
  4. POSLOVNA ETIKA - Prikaz poslovne etike prema knjizi "Poslovna etika" -Bebek, Kolumbić. Etika duha kao etika ljubavi i načela. Etika slova kao etika zakona, pravila i konvencija. Definicije u poslovnoj etici - deskriptivna etika, normativna etika, primijenjena etika i primijenjena poslovne etika. Poslovna etika i moral. J. Schumpetar i definicija moralnosti profita. Klasična ekonomija i definicija moralnosti profita. Profit kao moralni imperativ. Proces zarađivanja i razvijanje izvrsnosti i moralnih vrijednosti. Odnos vrijednosti i etičkih teorija. Odnos vrijednosti i informacijske i komunikacijske etike. Utjecaj tehnologije na promjene shvaćanja vrijednosti. Promjene vrijednosti u IT-u . Problemi primjena etičkih vrijednosti, vrlina i načela u IT-u. Uspoređivanje promjena etičkih vrijednosti i načina poslovanja IT kompanija ( Microsoft, Google, Facebook, LinkedIn, Apple).
  5. SUBJEKTI POSLOVNE ETIKE. Definicije uvjeta za odvijanje etičnog i efikasnog poslovanja. Pojmovi usklađenosti poslovnih procesa po složenosti. vrsti i fazama. Definicije subjekta, predikata i transverzale poslovanja. Strateška, taktička , logistička i operativna razina subjekta poslovanja. Definicije pojmova persona, individua, organon, socius. OBJEKTI POSLOVANJA I POSLOVNI PROCESI. Gospodarska, poduzetnička, poslovna i konzumacijsko-komunikacijska faza u poslovanju. POSLOVNA ETIKA KAO ETIKA VRLINA. Etika vrlina kao etika ljubavi i kao gospodarska etika. Etika ljubavi kao milosrđe, privlačnost, zanos i bratoljublje. Istina, mudrost, samodostojnost i pouzdanost kao elementi milosrđa.
  6. POSLOVNA ETIKA KAO ETIKA NAČELA. Protestantska etika. Individuum i etika načela. Max Weber i duh kapitalizma. Načela protestantske etike, odlučnost, optimalnost, fleksibilnost, stabilnost, marljivost, štedljivost, mjerljivost.- Benjamin Franklin i savjeti mladom trgovcu. Protestantska etika i rad kao poziv. Rad kao središnja točka života ljudi. Industrijski i post-industrijski rad, vrijeme i Internet. Širenje znanja i protestantska etika. Širenje znanja i znanstvena etika. Širenje znanja i hakerska etika. Primjer - operacioni sustav Linux. Društveni zakoni Linusa Torvaoldsa, opstanak, prijateljstvo i razonoda (zanima me). Načela hakerske etike, razmjena informacija, razmjena znanja, slobodni spftware.
  7. HAKERSKA ETIKA - Pekka Himanen i pristup radu u hakerskoj etici. Peter Drucker i pristup radu radnika znanja. Nedjelja kao simbol promjene odnosa u radu između hakerske etike rada i protestntske etike rada. Pojam duha informacijskog doba. Usporedba između etičkih načela duha kapitalizma i duha internacionalizma. Manuel Castel i obilježja informacionalizma. Sloboda i načela hakerske etike. Hakerska načela i GNU licenca. Otvoreni kod i načela hakerske etike. Internet i Otvoreni Kod. Potraga za Higgsovim bozonom i primjena načele znanstvene i hakerske etike. Katedrala i trg - usporedba načela protestantske etike i hakerske ili znanstvene etike u informacijskim tehnologijama. Modeli učenja hakera i znansvenika. Dijalog i učenje etičkih principa. Zadaća učitelja i Linus Torvalds kao učitelj. Pasija i etička načela.
  8. INFORMACIONALIZAM -UVOD. Manuel Castell i tehnološka paradigma. Sedam poslovnih načela internacionalizma. Što je Informacionalizam? KOLOKVIJ predavanja 1-7.
  9. INFORMACONALIZAM - karakteristike: samo-razvijajuća sposobnost obrade, rekombiniranja i decentrirane fleksibilnosti informacija. Informacionlizam i Internet. Utjecaj karakteristika Informacionalizma na promjene etičkih vrijednosti u IT-u, kulturi, radu, financijama, marketingu. Računalna etika i Norbert Wiener. Odnos informacija, energija i materija. Kibernetski prostor i entropija. Principi pravednosti i ljudske slobode prema N. Wiener-u. Tri strategije razvijanja principa pravednosti i slobode: istraživanje utjecaja kibernetike na ljudske vrijednosti, istraživanje etičkih problema koji mogu nastati u budućnosti zbog kibernetike i proaktivno korištenje informacija. Zajedništvo automata i čovjeka -primjer automatski pilot u avionima. Povijesni prikaz računalne etike. Što je računalna etika - James H. Moor. Pojam vakuma u politikama ( policy vacums) i pojam zbrkanih koncepcija ( cnocepatual muddles ). Računalna revolucija i globalno selo. Osobine računala -logička prilagodljivost i obogačivanje informacija.
  10. RAČUNALNA ETIKA - svrha računalne etike. Utjecaj računala na društvo. Formiranje i verificiranje politike etičkoga djelovanja pri korištenju računala kroz analizu sustava vrijednosti. Analiza sustava vrijednosti pri programiranju. Analiza sustava vrijednosti i autorska i patentna prava. Zajedničke temeljne humane vrijednosti kao osnovica za prihvaćanje izmjena u sustavima vrijednosti. Odnos prema drugima pri prihvaćanju sustava vrijednosti. Odgovornost i sustav vrijednosti. Dva pristupa računalnoj etici. Računalna etika kao klasična primijenjena etika. Računalna etika kao globalna etika. Računalna revolucija i globalna etika. Utjecaj knjige i mogućnosti komuniciranja. Utjecaj računala i mogućnosti komuniciranja. Profesionalna računalna etika i razlika prema računalnoj globalnoj etici ( Krystine Gorniak-Kocikowska).
  11. Poduzetnička etika - Vizija, Misija, Ciljevi, Zadatci
  12. Etika prava - ljudska prava i Život.
  13. ICT etika i profesionalna odgovornost Etički kodeks programera inženjera
  14. Računala i privatnost
  15. Računala i sigurnost. Kolokvij predavanja 8-15
kolokvij - teorija (KP)
  1. Odgovori na pitanja od jedinice 1. do 8. ili – 1.UVOD. Zašto učiti etiku, 2.POSLOVNA ETIKA U OKVIRU INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA. 3.OSNOVNI ETIČKI POJMOVI, 4. POSLOVNA ETIKA, deskriptivna etika, normativna etika, 5. SUBJEKTI POSLOVNE ETIKE. 6. POSLOVNA ETIKA KAO ETIKA NAČELA. 7. HAKERSKA ETIKA. 8. INFORMACIONALIZAM -UVOD. Manuel Castell . Ispit se sastoji od odgovora na 6 pitanja od 72 iz predavanja 1- 8.. Za ocjenu dovoljan potrebno je 50%-62,5%, za ocjenu dobar 62.5%-75% , za ocjenu vrlo dobar 75%-87,5% a za ocjenu izvrstan 87,5%.-100% poena .Za prolaznu ocjenu potrebno je više od 50% poena. U slučaju nedovoljne ocijene na ispitu/kolokvij-u može se polagati ispit/kolokvij u drugom redovnom zimskom/jesenjem roku ili ako je rezultat nedovoljan u redovnom jesenjem ispitnom roku kao cjelovit ispit - predavanja 1-15. Ako je poslovna etika posljednji ispit godine može se ispit polagati i na dekanskom roku.
  2. Odgovori na pitanja iz predavanja 9. do 15. ili – 9. INFORMACONALIZAM – karakteristike 10. RAČUNALNA ETIKA 11. Poduzetnička etika - Vizija, Misija, Ciljevi, Zadatci 12. Etika prava - ljudska prava i Život. 13. ICT etika i profesionalna odgovornost Etički kodeks programera inženjera . 14. Računala i privatnost 15. Računala i sigurnost. Ispit se sastoji od 1. teme od 12 tema sa 5 pitanja pitanja iz predavanja 9-15. Za ocjenu dovoljan potrebno je 50%-62,5%, za ocjenu dobar 62.5%-75% , za ocjenu vrlo dobar 75%-87,5% a za ocjenu izvrstan 87,5%.-100% poena . Za prolaznu ocjenu potrebno je više od 50% poena. U slučaju nedovoljne ocijene na ispitu/kolokvij-u može se polagati ispit/kolokvij u drugom redovnom zimskom/jesenjem roku ili ako je rezultat nedovoljan u redovnom jesenjem ispitnom roku kao cjelovit ispit - predavanja 1-15. Ako je poslovna etika posljednji ispit godine može se ispit polagati i na dekanskom roku.
ispit - teorija (IU)
  1. Odgovori na pitanja od jedinice 1. do 15. ili – 1.UVOD. Zašto učiti etiku, 2.POSLOVNA ETIKA U OKVIRU INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA. 3.OSNOVNI ETIČKI POJMOVI, 4. POSLOVNA ETIKA deskriptivna etika, normativna etika, 5. SUBJEKTI POSLOVNE ETIKE. 6. POSLOVNA ETIKA KAO ETIKA NAČELA. 7. HAKERSKA ETIKA 8. INFORMACIONALIZAM -UVOD. Manuel Castell 9. INFORMACONALIZAM – karakteristike 10. RAČUNALNA ETIKA 11. Poduzetnička etika - Vizija, Misija, Ciljevi, Zadatci 12. Etika prava - ljudska prava i Život. 13. ICT etika i profesionalna odgovornost Etički kodeks programera inženjera . 14. Računala i privatnost 15. Računala i sigurnost. Ispit se sastoji od odgovora na 6 pitanja od 72 iz prvog kolokvija i jedne teme od 12 tema sa 5 pitanja iz drugog kolokvija . Na zimskom i ljetnom ispitnom roku može se polagati kolokvij koji nije položen, ili SCAD termin PD -polaže dio. Na jesenjem ispitnom roku polažu se pitanja iz oba kolokvija bez obzira ako je jedan kolokvij položen na zimskom ili ljetnom ispitnom roku. Ocjenjuje se rezultat ispita tako da se zbroje postotci/poeni iz odgovora na svako pitanje i podijeli sa 10. Za ocjenu dovoljan potrebno je 50%-62,5%, za ocjenu dobar 62.5%-75% , za ocjenu vrlo dobar 75%-87,5% a za ocjenu izvrstan 87,5%.-100% poena . Oba dijela ispita za prolaznu odjenu mogu imati minimalno 40% a ukupno oba dijela zajedno više od 50% poena. U slučaju nedovoljen ocijene na ispit se može izaći u drugom redovnom jesenjem roku ili ako je posljednji ispit godine i na dekanskom roku.
samostalno učenje (SU)
  1. kolokviji, konzultacije, proučavanje literature, samostalno učenje