IT - Server Computer Management

Priprema poslužiteljskog računala. Optimiziranje obima posla. Odabir mrežnog operacijskog sustava. Odabir sklopovlja poslužitelja. RAID. Instalacija operacijskog sustava na poslužitelj. Priprema diskovnog podsustava. Priključivanje UPS sustava. Interaktivno ili automatizirano instaliranje. Prijava i podešavanje sklopovlja poslužitelja Vođenje dokumentacije o instalaciji. Konfiguriranje pristupa mreži. Odabir mrežnog protokola. Postavljanje adrese. Radna grupa, domena. Kreiranje korisničkih računa i grupa. Prijava na sustav. Kerberos. Korisnički profili. Roaming profil. Aktivni imenik. Raspodjela Resursa. DNS hijerarhija. Poslužitelj datoteka. Dijeljenje mapa i datoteka. Postavljanje prava pristupa. Instalacija datotečnog poslužitelja. Poslužitelj ispisa. Instalacija pisača. Dijeljenje pisača. Optimiziranje prometa na pisaču. FAX poslužitelj. Mrežne usluge. DHCP, DNS, WINS. Udaljeni pristup poslužitelju. Postavljanje RAS-a. Routing services. VPN Server. Udaljeni rad na poslužitelju. Terminal Server. Remote Desktop Connection. Web Poslužitelj. Aplikacijski poslužitelj. IIS poslužitelj. Podešavanje. Prijava web prostora. Sigurnost pristupa. Mail poslužitelj. Exchange server. Prijava korisnika. Distribucijske grupe. POP3 poslužitelj. Javne mape. Poslužitelj baze podataka. Microsoft SQL server. Instalacija. Kreiranje baza, tablica i korisnika. Query Analyzer. Backup. Replikacija. DTS servis. Izrada siguronosnih kopija. Odabir taktike i uređaja. Monitoring u radu. Alati za nadgledanje procesa. SNMP Reporting Services. Event Viewer. Perfomance Services. Windows Update. Postavljanje zaštite. Antivirusna zaštita .vatrozid. ISA Server.

Opća: Objašnjenje osnovnih principa upravljanja pojedinačnim i povezanim poslužiteljima. Aplikativna podrška za nadzor poslužiteljskih sustava. Posebna: Detaljna razrada sustava za nadzor i upravljanje. Detaljna razrada sklopovske i programske podrške datotečnih sustava, RAID i VRAID nizova, primarne i sekundarne podatkovne pohrane, podrške virtualizacijskim tehnikama klijentske, poslužiteljske i tehnike pohrane podataka, te primjene vatrozidne i sigurnosne tehnologije u poslužiteljskim sustavima.

1. Define basic principles and functions of database systems and OS of computer servers.
2. Define the operational principles of RAID and VRAID systems of data storage.
3. Define primary, secondary, internal and external data storage systems.
4. Define and describe the functions of AD, WINS, DNS and DHCP services of Windows OS of server computers.
5. Define the working principles, types and functions of data storage security.
6. Define the term virtualization and develop the principles and implementation of client, server and virtual storage system.
7. Define the working principles, types and functions of data security, and also the working principles of security systems and firewalls. 8. Define the principles and methods of software and hardware support for monitoring and managing computer server systems.

Kolegij pruža specijalistička znanja s područja računalnih sustava kao nadogradnju jezgre računarstva i osposobljava polaznika za instaliranje i podešavanje operacijskog sustava i usluga MS Server 2003

Mark Minasi (Editor): "Mastering Windows 2000 Server" (4th Edition) Sybex 2002. Microsoft® Windows® Server 2003 Delta Guide By Don Jones, Mark Rouse,Publisher: Que 2003 ISBN : 0-7897-2849-4 MCSE Training Kit–Microsoft Windows 2000 Server.

1. Uvod u kolegiji sa objašnjenjem načina vođenja kolegija, obavezama studenata u svezi prisustva predavanjima, mogućem načinu komunikacije na predavanjima i konzultacijama, radu na vježbama i radu u laboratoriju, pravilima ponašanja na kolokviju, odnosno ispitu i načinu ocjenjivanja; 1. Podaci i informacija, 1.1. Prijenos podataka, 1.2. Pretvorba analognih veličina, 1.3. Osnovna struktura digitalnog sustava, 1.4. Digitalni podaci, tipovi operacije, algoritmi, 1.5. Tipovi i prezentacija podataka u računalu, 1.6. Prikaz brojeva u modulu, 1.7. Komplementi, jedinični, dvojni, 1.8. Zapis brojeva s predznakom, 1.9. Proširivanje podataka, 2.0. Proširivanje podataka ništicama, 2.1. Predznačno proširivanje podataka, 2.2. Greške kod aritmetičkih operacija i zastavice, 2.3. Znakovni kodovi, 2.4. Kodovi za otkrivanje i ispravljanje grešaka, 2.5. Paritet, 2.6. Višestruko ispitivanje pariteta, 2.7. Hammingovi kodovi, 2.8. Dvo-dimenzijski kodovi.
2. 2. Osnove operacijskih sustava, odabir mrežnog operacijskog sustava, virtualizacija, 2.1. Instalacija mrežnog operacijskog sustava Windows Server, planiranje i priprema, sklopovski zahtjevi, priprema BIOS-a, 2.2. Particioniranje, datotečni sustav, naziv poslužitelja, mrežno povezivanje, 2.3. Pred-instalacija, set-up proces, post-instalacijske procedure, 2.4. Instalacija operacijskog sustava uz pomoć servisa za daljinsku instalaciju, ograničenja, 2.5. Osnove virtualizacije, virtualizacija poslužitelja, povećanje iskoristivost sklopovske opreme, povećanje dostupnosti, skalabilnosti i sigurnosti, 2.6. "Klasični" OS pristup i prednosti i nedostaci, 2.8. Optimizacija poslužiteljske infrastrukture, fizička konsolidacija, aplikativna konsolidacija, 2.9. Programska podrška: Microsoft Hyper-V i VMware ESX, 2.10. Karakteristike virtualnih strojeva, particioniranje, izolacija, enkapsulacija, neovisnost o sklopovlju, 2.11. Kandidati za virtualizaciju, 2.12. Instalacija i konfiguracija virtualnog stroja, optimizacija performansi i resursa, ažuriranje servisnim paketima i izvještaji u realnom vremenu.
3. 3. Aktivni direktorij, 3.1. Funkcija domene i aktivnog direktorija, 3.2. Povezivost i replikacija, 3.3. Korisničke i računalne grupe, 3.4. Organizacione jedinice i sub-domene, 3.5. Više-domenske strukture, stabla i šume, 3.6. Kreiranje domene, 3.7. Ostali objekti aktivnog direktorija, kontakti, dijeljeni direktoriji, 3.8. Sinkronizacija na nivou šume, 3.9. Funkcionalni nivoi, mješoviti i matični modovi, 3.10. Domenski funkcionalni nivoi i funkcionalni nivoi šuma, 3.11. Primjena sistemskih i grupnih polica, 3.12. Odnosi povjerenja, 3.13. Održavanje aktivnog direktorija, 3.14. Off-line defragmentacija kopije AD-a na DC-u, 3.15. Planiranje strukture aktivnog direktorija, 3.16. Elementi javnog ključa, javni i privatni ključevi i provjera autentičnosti, 3.17. Kreiranje i upravljanje korisničkim nalozima, 3.18. Razumijevanje grupa, korisničkih dozvola i prava, 3.19. Lokalne grupne police i grupne police na domeni, 3.20. Anatomija korisničkog profila, 3.21. Kreiranje osobnog korisničkog profila.
4. 4. TCP/IP infrastruktura: DHCP, WINS i DNS, 4.1. DHCP – automatska konfiguracija TCP/IP-a, 4.2. Instalacija i konfiguracija DHCP poslužitelja, 4.3. DHCP na klijentskoj strani, 4.4. Princip rada DHCP servisa, 4.5. Dizajniranje višestrukih DHCP mreža, 4.6. Prevođenje naziva, WINS, NetBIOS, DNS i Winsock servisi, 4.7. WINS-NetBIOS nazivni servis za Windows-e, 4.8. Konfiguracija WINS poslužitelja, 4.9. DNS – centrala naziva u aktivnom direktoriju, 4.10. Anatomija DNS naziva, 4.11. DNS nazivni prostor, 4.12. Zone i domene, osnovni tipovi DNS zapisa, 4.13. Primarni i sekundarni DNS poslužitelji, 4.14. Delegiranje, kreiranje sub domena unutar DNS-a, 4.15. DNS prosljeđivanje, 4.16. Sigurnost internih DNS poslužitelja, 4.17. Dizajniranje DNS arhitekture, 4.18. Otvorenost prema Internetu, split-brain DNS, upotreba različitih naziva, 4.19. Rezervna kopija DNS-a, obnavljanje DNS-a.
5. 5. TCP/IP servisi na poslužitelju: IIS, Telnet, SMTP, POP-3, FTP, 5.1. Opći pregled IIS-a i drugih poslužiteljskih web aplikacija, 5.2. World Wide Web (HTTP) poslužitelj, 5.3. File Transfer (FTP) poslužitelj, 5.4. Network news (NNTP) poslužitelj, 5.5. E-mail poslužitelj, 5.6. Instalacija IIS poslužitelja, konfiguracija web servisa, postavljanje novih web stranica, 5.7. Instalacija i konfiguracija FTP servisa, virtualni FTP, 5.8. Izolacija FTP korisnika, 5.8. Instalacija NNTP poslužitelja i konfiguracija NNTP servisa, 5.9. Kreiranje novog NNTP poslužitelja, 5.10. Instalacija SMTP poslužitelja i konfiguracija SMTP servisa, 5.11. POP-3 poslužitelj za operacijski sustav Windows, instalacija POP-3 poslužitelja, instalacija e-mail klijenta, 5.12. Upotreba Telnet aplikacije za daljinski pristup, 5.13. instalacija Telnet poslužitelja, 5.14. Indexing servis, 5.15. Onesposobljavanje nevažnih portova, 5.16. Onesposobljavanje nevažnih servisa na poslužitelju.
6. 6. Povezivanje poslužitelja na mrežu, 6.1. Uvod u TCP/IP protokol, od Arpaneta do Interneta, 6.2. Mreže A, B i C klase, rutabilne i nerutabilne, 6.3. Mreže i pod-mreže, 6.4. TCP protokol, sekvenciranje, kontrola toka, detekcija i ispravljanje pogrešaka, 6.5. Portovi i socketi, 6.6. Usmjeravanje nerutabilnih adresa, PAT i NAT, 6.7. Povezivanje na Internet, LAN povezivanje, 6.8. osnove podešavanja TCP/IP protokola u Windows Server OS-u, testiranje IP konfiguracije, 6.9. Podešavanje usmjeravanja na poslužitelju u Windows Server OS-u, dodavanje zapisa u tabelu usmjeravanja, pregled tabele usmjeravanja, 6.10. Osnove upotrebe RIP protokola, 6.11. Alternativni protokol OSPF za dinamičko usmjeravanje, 6.12. Upotreba poslužitelja u ulozi mrežnog prolaza-usmjerivača ka Internetu u Windows Server OS-u, 6.13. Raspoložive opcije za WAN povezivanje, 6.14. Network Load Balancing Clusters (NLBC), opći prikaz, pripremne aktivnosti, instalacija statičkih IP adresa.
7. 7. Podrška klijenata za terminal servise i osnove tehnologija sklopovsko programske podrške usmjernika i vatrozidova, 7.1. Centralizirano razmještanje aplikacija, okruženja koja nisu pogodna za klijentska računala, 7.2. Model procesiranja na terminal-poslužitelju, sesija lakog klijenta, 7.3. Instalacija terminal-poslužitelja, kreiranje, brisanje i modificiranje konekcija, 7.4. Upravljanje terminalskim sesijama, 7.5. Uvod u vatrozidove, sklopovski i programski vatrozidovi, 7.6. Osnova principa rada i funkcije vatrozidova, 7.7. Vrste napada, vanjski napadi, odlazni promet, 7.8. Principi rada, statičko filtriranje, dinamičko filtriranje, virtualne privatne mreže, translacije mrežnih adresa i portova, 7.9. Statički NAT, dinamički NAT, preopterećenje, preklapanje, 7.10. Princip rada statičkog NAT-a sa konfiguriranim preopterećenjem, 7.11. Način rada dinamičkog NAT-a, 7.12. Način rada u PAT-u, 7.13. Sigurnost i administriranje, filtriranje i evidentiranje prometa, kontrola pristupa web stranicama, statistički izvještaji, 7.13. Sigurnosna politika tvrtke, 7.14. Proxy poslužitelji, 7.15. Multi-homed mreže.
8. 8. Uvod u diskovna polja, akronim RAID, 8.1. Postizanje karakteristika karakteristike glede: kapaciteta, pouzdanosti i performansi, rješenje redundancije - višestruki upis istih podataka, 8.2. RAID kontroleri, 8.3. Koncepti u RAID-u: zrcaljenje , dijeljenje, korekcija pogreške, 8.4. JBOD – prvi tip RAID-a, diskovi kao nezavisne logičke jedinice, 8.5. RAID 0 – drugi tip RAID-a, dijeljenje podataka preko više diskova, 8.6. RAID 1 – treći tip RAID-a, zrcaljenje, 8.7. RAID 2 – četvrti tip RAID-a (Hamming code parity), 8.8. RAID 3 – peti tip RAID-a, raspršivanje sa dediciranim paritetom, 8.9. RAID 4 – šesti tip RAID-a, paritet na nivou bloka, 8.10. RAID 5 – sedmi tip RAID-a, raspršivanje sa distribuiranim paritetom, 8.11. RAID 6, raspršivanje sa dualnim distribuiranim paritetom, 8.12. Kombiniranje RAID shema, niz nestandardnih nivoa, RAID 10, RAID 50, RAID 0+1, 8.13. Specifične RAID sheme kao IT proizvođača, 8.14. Programski podržane RAID sheme, 8.15. RAID nije zamjena za sigurnosnu pohranu podataka.
9. 9. Sigurnosna pohrana podataka, 9.1. Količina informacija i porast generirane količine podataka, 9.2. Standardi oporavka od gubitka informacija, katostrofalni događaj, 9.3. Potreba za planom oporavka od gubitka informacija, 9.4. Razlika između tolerancije prema gubitku informacija i oporavka od katastrofalnog događaja, 9.5. Priprema plana za oporavak od gubitka informacija, 9.6. Izbor tehnologije za zaštitu i oporavak podataka, 9.7. Određivanje vremena, točke i ciljevi oporavka podataka, 9.8. Implementacija off-site sigurnosne pohrane podataka, 9.9. Testiranje plana za oporavak od katastrofe, 9.10. Izbor tehnologije za zaštitu i oporavak podataka, 9.11. Usporedba sigurnosne pohrane na magnetskim trakama i tvrdim diskovima, 9.12. Kloniranje, snimke, sekundarne pohrane i sigurnosne kopije, 9.13. Sklopovska podrška za sigurnosne kopije, tračni pogoni, tračni samopunjači i knjižnice, virtualni sustavi knjižnica, diskovni automati, 9.14. Očekivani životni vijek medija sigurnosne pohrane, 9.15. Kompletna i parcijalna sigurnosna kopija, inkrementalna i diferencijalna, 9.16. Rotirajuće trake za sigurnosnu pohranu, rotacijska shema djed-otac-sin, mjesečni GFS plan.
10. 10. Podešavanje i nadzor poslužitelja u Windows Server mreži, 10.1. Alati za podešavanje, 10.2. System Monitor, upotreba i opcije za podešavanje, 10.3. Performance Logs and Alerts, upotreba i opcije za podešavanje, 10.4. Event Viewer, upotreba i opcije za podešavanje, 10.5. Windows Task Manager, upotreba i opcije za podešavanje, 10.6. Nadzor dijagrama performansi pomoću System Monitor-a i kreiranje grafičkih prikaza 10.7. Daljinsko praćenje performansi, 10.8. Kreiranje log datoteka, prikazivanje podataka iz log datoteka, 10.9. Otklanjanje grešaka pomoću Event Viewer-a, tipovi log datoteka, daljinsko prikazivanje podataka iz Event Viwer-a, 10.10. Korištenje task Manager-a, saturacija procesora i memorije, informacije specifične za aplikaciju, informacije na nivou procesora, mrežne informacije, 10.11. Osnovna podešavanja poslužitelja, optimizacija procesorske snage, ispravljanje postavki virtualne memorije, podešavanje sistemske priručne memorije, 10.12. Podešavanje funkcionalnosti višedretvene podrške Hyper-threading tehnologije u BIOS-u poslužitelja.

1. 1.Pokazati način ispravljanja pogreške na 8-bitnom podatku zaštitnim kodom n-strukog ponavljanja (raspon broja n odrediti proizvoljno i objasniti razlog primjene tako odabranog broja i posljedice na stupanj zaštite). Napisati podatak i opisati svojstva zaštitnog kodiranja. 1.1. Niz od osam bitova 10010101 potrebno je zaštiti Hammingovim kodom (parni paritet). Pretpostavimo da prilikom prijenosa dođe do pojave greške na jednom od bitova informacije (proizvoljan izbor). Potrebno je pokazati mogućnost otkrivanja pogreške, kao i potencijalnu mogućnost ispravka.
2. 2. Za navedene binarne brojeve potrebno je izračunati jedinični i dvojni komplement: 101010, 110011, 111000, 111111, 000000. 2.1. Za binarne brojeve u zapisu dvojnog komplementa potrebno je izračunati 1010 + 0101, 1100 + 0011, 110011 + 001100, 101010 + 010101, 11110000 + 10101010, 00110011 + 01010101. 2.2 Objasnite princip rada oduzimala konstruiranog digitalnim sklopovima.
3. 3. Omjer maksimalne amplitude signala i pogreške kvantizacije predstavlja važan kriterij prilikom ocjenjivanja digitalnog sustava i direktno ovisi o broju bitova u procesu AD-DA konverzije. Maksimalna pogreška kvantizacije nastaje prilikom konverzije amplitude analognog signala koji se nalazi u intervalu gornje ili donje granične vrijednosti razine kvantizacije. Stavljanjem u odnos maksimalne vrijednosti harmoničkog (sin) signala i efektivne vrijednosti greške kvantizacije, dobivamo važnu veličinu, omjer signal/ smetnja. Pokažite da za n-bitni konvertor (broj intervala kvantizacije N) vrijedi: S/N = 6,02n + 1,76 dB. 3.1. Izračunajte i tablično prikažite rezultate za n = 14, 16, 20, 24.
4. 4. Umjesto odnosa signal/ smetnja, često se upotrebljava parametar koji odgovara faktoru izobličenja kvantizacije i on je jednak drugom korijenu kvocijenta srednje snage šuma kvantizacije i srednje snage šuma. Raspodjela snage šuma kvantizacije u frekvencijskom područiju izračunava se na temelju auto-korelacijske funkcije signala greške kvantiziranja. Napravite grafički prikaz spektralne gustoće snage šuma kvantiziranja, koja se dobiva Wiener-Khintchineovim teoremom i komentirajte dobivene rezultate za različiti broj nivo kvantiziranja. Što se može zaključiti iz dobivenih funkcija navedenog grafičkog prikaza.
5. 5. Prikažite blok shemom i grafički izvođenje naredba za zbrajanje: X = A + B u procesoru (potrebno je uzeti u obzir i okolne dijelove računalnog sustava). Prikažite odnos i poveznicu sklopova (aritmetičko logička jedinica, upravljačka jedinica, registri, sabirnica i memorija) tokom navedenog procesa, povlačenje naredbe, dekodiranje naredbe, izvođenje naredbe i pohranu rezultata. Prikažite funkcije i tok upravljačkih naredbi, tok podataka, povlačenja varijabli iz memorije i objasnite proces zbrajanja u aritmetičko logičkoj jedinici za dvije četvero-bitne znamenke (paziti, radi se o tkzv. modulo aritmetici) . Potrebno je nacrtati potpuno 4-bitno zbrajalo (općenito je osnova ALU jedinica) sa funkcijama prelijeva, predznaka i prijenosa. Objasniti pojam i funkciju zastavica, te napisati logičke funkcije za zastavice prijenosa, preljeva, predznaka i ništice.
6. Not defined
7. Not defined
8. Not defined
9. Not defined
10. Not defined
11. Not defined
12. Not defined
13. Not defined
14. Not defined
15. Not defined

1. Konfiguracija ACTIVE DIRECTORY, DNS i DHCP servisa. U testnom okruženju instaliran je operacijski sustav Windows Server 2008 R2 server, bez instaliranih infrastrukturnih servisa (domena, DNS, DHCP ). Potrebno je napraviti novi „forest“ sa novom domenom u kojoj će ovaj poslužitelj biti domenski kontroler - Domain Controller, DNS i DHCP poslužitelj. Potrebno je konfigurirati ova tri servisa kako bi se omogućilo da korisnici koji su u domeni dobiju automatski IP adresu te da mogu koristiti resurse u domeni (štampači, dijeljene mape i sl.).
2. Ispravljanje grešaka u radu ACTIVE DIRECTORY, DNS i DHCP servisa. U testnom okruženju instaliran je Windows Server 2008 R2 poslužitelj sa instaliranim infrastrukturnim servisima (domena, DNS, DHCP ). Potrebno je iskoristiti alate ugrađene u Windows Server za rješavanje problema u radu Domain Controller-a, DNS-a i DHCP-a. Biti će simulirane neke od najčešćih grešaka koje se pojavljuju u stvarnom poslužiteljskom okruženju.
3. TCP/IP servisi na poslužitelju. U testnom okruženju instaliran je Windows Server 2008 R2 server sa instaliranim infrastrukturnim servisima (domena, DNS, DHCP). 1. Instalirati IIS7 na postojeći OS 2. Nakon instalacije provjeriti da li je ASP.NET 2.0 omogućen i registrirati ga (ukoliko je potrebno) 3. Napraviti novi website proizvoljnog naziva i odvojeni „Application pool“ za taj website (ne koristiti postojeći „DefaultAppPool“) 4. Kopirati neke (proizvoljne) datoteke u radni folder vaše web stranice ili napraviti npr. novu HTML datoteku 5. Probati pristupiti tom novo napravljenom dokumentu (datoteci) putem Internet explorer-a. FTP 1. Instalirati FTP servis i napraviti novi FTP site naziva provoslovoimena + prezime kroz IIS (instalira se zajedno sa IIS-om) 2. Podesiti prava pristupa dijeljenim podacima (susjedu sa desne strane Read/Write, a bilo kome drugome Read) 3. Omogućiti svojem susjedu sa desne strane spajanje FTP-om na vaše računalo i kopiranje datoteka, te kopirati na njegovo računalo dvije proizvoljne datoteke. TELNET 1. Instalirati telnet servise (i server i klijent) 2. Omogućiti svojem susjedu sa desne strane spajanje putem telnet-a na FTP na vaše računalo, te kopirati na njegovo računalo dvije proizvoljne datoteke 3. Podesiti prava pristupa podacima (tko ima prava i kakva) SMTP 1. Instalirati SMTP server 2. Konfigurirati SMTP server tako da se poruke spremaju u folder na disku prije slanja od strane neke od aplikacija (npr. PHP) 3. Isprobati da li SMTP server radi tako da se napravi jedna .aspx datoteka u root folder-u web stranice
4. Ispravljanje grešaka u radu - TCP/IP servisi na poslužitelju U testnom okruženju instaliran je Windows Server 2008 R2 poslužitelj sa instaliranim servisima: Potrebno je iskoristiti alate ugrađene u Windows Server za rješavanje grešaka u radu IIS7 i ostalih instaliranih servisa koji su gore navedeni. IIS 1. Website-u Mojsite potrebno je promijeniti folder u kojem se nalaze podaci u: C:\inetpub\wwwroot\mojwebsite\web 2. Kopirati index.html datoteku sa servera 192.168.1.16 (u Run… upisati \\192.168.1.16\temp) u radni folder web stranice 3. Website-u MojWebSite potrebno je pristupiti putem porta 8080 na sljedeći način: http://localhost:8080 tako da prikazuje index.html koji ste kopirali u koraku 2 4. Website-u MojWebSite potrebno je pristupiti na sljedeći način: http://mojwebsite.com tako da prikazuje index.html koji ste kopirali u koraku 2 5. Website-u MojWebSite Napraviti odrediti da koristi „Default application pool“ FTP 1. Kopirati FileZilla_3.3.2.1_win32-setup.exe sa servera 192.168.1.16 (u Run… upisati \\192.168.1.16\temp) i spremiti lokalno na svoj server u folder c:\temp 2. Na FTP serveru MojFTP napraviti FTP korisnika sa sljedećim podacima: Korisničko ime: ftpuser, Lozinka: v51te.LAB 3. Folder u kojem će se nalaziti datoteke FTP-a treba biti c:\inetpub\ftproot\mojftpsite, ako je neki drugi obavezno izmijeniti 4. Ako se netko ne može spojiti Filezilla-om do vašeg FTP servera, provjeriti zašto 5. Omogućiti svojem susjedu sa desne strane kopiranje jedne datoteke na vaše računalo putem FTP-a TELNET 1. Vaš susjed sa lijeve strane treba se spojiti Telnet-om na vaše računalo i napraviti folder naziva novifolder na c:\ SMTP 1. Treba pokrenuti SMTP server tako da aplikacije mogu slati mail-ove po potrebi 2. Email-ovi se trebaju spremati prije slanja u folder C:\inetpub\mailroot\Pickup\emails
5. Mrežno okruženje poslužitelja. Cilj vježbe je pokazati granice L2 domene i ponašanje mrežnih uređaja na granicama L2/3 domena, kao općenitoj mrežnoj okolini poslužitelja. Za izvođenje vježbe biti će omogućene dvije mrežne veze (sa dva zasebna mrežna kabela), od kojih prva služi za spajanje na preklopnih a druga za izvođenje testova i provjeru konfiguracije. Vježbu studenti odrađuju u paru na jednom (osobnom) klijentskom računalu. Tok vježbe slijedi prema donjim točkama : 1. Potrebno je nstalirati primijenski program WireShark. 2. Spojiti se na preklopnik putem komunikacijskog protokola Telnet ili SSH ( primjenski programi koji podržavaju terminalno orijentirane procese), preko mrežne konekcije označene sa “MGMT”. 3. Konfigurirati VLAN sučelje sa pripadnom IP adresom (demonstratori će uputiti studente na parametre adrese i važne elemente ovog postupka). 4. Konfigurirati DHCP poslužitelj prema uputama demonstratora. 5. Izmjeniti mrežnu konekciju na “LAN”. 6. Ukljućiti snimanje svog prometa u primijenskom programu WireShark. 7. U komandnom promptu ping komandom provjeriti povezivost sa IP adresom iz točke 3. 8. U primijenskom programu WireShark obratiti pažnju na ARP i MAC adrese vezanu uz IP iz točke 3. 9. U komandnom promptu ping komandom provjeriti povezivost sa IP adresom 1.1.1.1. 10. U primijenskom programu WireShark obratiti pažnju na ARP i MAC adresu vezanu uz IP adresu 1.1.1.1. Iz navedenih rezultata pojedinih točaka izvesti zaključak o granicama komunikacijskih mogućnosti, u ovisnosti o mrežnim slojevima, odnosno L2 i L3 domenama.
6. Not defined
7. Not defined
8. Not defined

1. Jedinice predavanja 1-7, jedinice laboratorijskih vježbi 1-4. Test se polaže pismeno, svako pitanje se jednako vrednuje, s tim da se pojedino pitanje može vrednovati kao netočno (0 bodova), djelomično točno (0,25; 0,5 i 0,75 bodova) i potpuno točno (1 bod). Na svakom od dva kolokvija studenti moraju postići prosjek od 50% ili veći. U slučaju nezadovoljenja na testu, test se ponavlja u redovitim terminima ljetnog ispitnog roka.
2. Jedinice predavanja 8-15, jedinice laboratorijskih vježbi 5-8. Test se polaže pismeno, svako pitanje se jednako vrednuje, s tim da se pojedino pitanje može vrednovati kao netočno (0 bodova), djelomično točno (0,25; 0,5 i 0,75 bodova) i potpuno točno (1 bod). Na svakom od dva kolokvija studenti moraju postići prosjek od 50% ili veći. U slučaju nezadovoljenja na testu, test se ponavlja u redovitim terminima ljetnog ispitnog roka.

1. Jedinice predavanja 1-15, jedinice laboratorijskih vježbi 1-8. Test se polaže pismeno, svako pitanje se jednako vrednuje, s tim da se pojedino pitanje može vrednovati kao netočno (0 bodova), djelomično točno (0,25; 0,5 i 0,75 bodova) i potpuno točno (1 bod). Ispit se polaže u jesenskom ispitnom roku, ako kolegij nije položen preko kolokvija. Ocjena se određuje iz ukupnog rezultata dobivenog tako da se rezultat ispita ili kolokvija pomnoži s 0,8, rezultati na laboratorijskim vježbama s 0,13, a rezultati tjednih testova na predavanjima s 0.07. Tako dobiveni rezultat se pretvara u ocjene: 0-50% nedovoljan 50-62,5% dovoljan 62,5-75% dobar 75-87,5% vrlodobar 87,5-100% izvrstan (odličan).

1. kolokviji, konzultacije, samostalno učenje, samostalno rješavanje numeričkih zadataka, samostalni rad u laboratoriju