IT - Projektiranje informacijskih sustava

Definiranje zahtjeva, određivanje granice informacijskog podsustava. Uloga korisnika u projektiranju informacijskog sustava. Reinženjering poslovnih procesa. Modeliranje procesa, oblikovanje programa. Modeliranje podataka, logičko oblikovanje baza podataka. Modeliranje resursa. Provjeravanje valjanosti zahtjeva pomoću prototipa. Dijagram tijeka podataka: koncepti dijagrama tijeka podataka, dekompozicija procesa, dijagram konteksta, dijagrami tijeka podataka niže razine, preporuke i ograničenja kod crtanja DTP-a. Oblikovanje programa: opisivanje unutarnje logike procesa, dijagrami akcija, stabla i tablice odlučivanja, dijagrami navigacije. Provjera valjanosti zahtjeva pomoću prototipa: razvoj sustava metodom prototipa, testiranje, uvođenje i održavanje informacijskog sustava. CASE pomagala za projektiranje. Izvješćivanje. Dokumentacija.

Opći: Kolegij omogućuje stjecanje naprednih znanja o razvoju informacijskih sustava te primjenu suvremenih tehnika projektiranja informacijskih sustava.

Posebni: Izbor metode rada na razvoju informacijskog sustava. Razumijevanje uloge korisnika. Izrada modela procesa i modela podataka. Upoznavanje s metodom prototipiranja. Projektiranje pomoću CASE pomagala. Poznavanje rada s MS Visiom.

1. Razlikovati modele životnog ciklusa informacijskog sustava.
2. Definirati korisničke zahtjeve te odrediti izvore informacija u razvoju informacijskog sustava.
3. Napraviti model procesa pomoću dekompozicijskih dijagrama te dijagrama toka podataka.
4. Modelirati podatke modelom entiteti-veze te ga prevesti u relacijski model podataka.
5. Napraviti opis entiteta i atributa, te katalog unosnih maski i izvještaja.
6. Prepoznati važnost izrade prototipa.

Kolegij pruža specijalistička znanja s područja informacijskih sustava kao nadogradnju jezgre računarstva i osposobljava polaznika za projektiranje informacijskog sustava modeliranjem zahtjeva korisnika

1. Klasić, K. i Klarin, K.: Projektiranje informacijskih sustava, bilješke s predavanja, Veleučilište u Splitu, Split, 2002. 2. Martin, J.: Information Engineering II - Planning and Analisys, Prentice Hall, Englewood Cliffs, NY 1990. 3. R. Barker: CASE*METHOD Entity Relationship Modelling, Addison-Wesley Publishing Company, 1990. 4. R. Barker i C. Longman: CASE*METHOD Function and Process Modelling, Addison-Wesley Publishing Company, 1992.

1. Definiranje osnovnih pojmova. Uloga korisnika i projektanta informacijskih sustava. Upravljanje projektima razvoja IS-a.
2. Životni ciklus IS-a. Linearni i evolucijski model razvoja. Faze linearnog modela. Problemi linearnog pristupa.
3. Evolucijski model. Izbor modela životnog ciklusa. Metodologija projektiranja: metodike, metode i modeli.
4. Definiranje zahtjeva. Određivanje granica IS-a. Okvirni prijedlog. Uloga korisnika u projektiranju IS-a.
5. Preoblikovanje poslovnih procesa. Utjecaj reinženjeringa na organizaciju i IS. Faze preoblikovanja poslovnih procesa.
6. Analiza sustava. Problemi, nedostaci i ciljevi analize sustava. Modeliranje procesa.
7. Metoda dekompozicije. Dijagram toka podataka. Preporuke i ograničenja kod crtanja DTP-a.
8. Dijagrami akcija. Stabla i tablice odlučivanja. Dijagram navigacije.
9. Značaj i uloga modeliranja podataka. Model entiteti-veze.
10. Vrste tipova entiteta i njihove veze. Agregacija.
11. Struktura i ograničenja relacijskog modela podataka. Odnos relacijske metode i E-V metode.
12. Coddova pravila. SQL - standardni upitni jezik za relacijske baze podataka.
13. Modeliranje resursa. Osnovne karakteristike metode prototipa. Nedostaci metode prototipa. Razvoj sustava metodom prototipa.
14. Testiranje, uvođenje i održavanje informacijskog sustava.
15. CASE pomagala za projektiranje IS.

1. Logički model informacijskog sustava.
2. Dijagram funkcijskog raščlanjivanja.
3. Lista korisničkih zahtjeva.
4. Kontekst dijagram.
5. Pravila i preporuke crtanja dijagrama toka podataka.
6. Povezivanje dijagrama dekompozicije s dijagramima toka podataka.
7. EV model poslovnog sustava.
8. Logički EV model.
9. Relacijski model podataka.
10. Model podataka - opis entiteta i atributa.
11. Katalog unosnih maski.
12. Maska za prikaz podataka. Definicija ulaznih parametara.
13. SQL logika popunjavanja maske podacima.
14. Katalog izvještaja. Maska za ulazne parametre izvještaja.
15. Detaljan opis unutarnje logike - SQL upiti nad podacima u bazi. Izgled izvještaja.

1. Upoznavanje sa Microsoft Visiom, crtanje raznih oblika i dijagrama
2. Funkcionalno raščlanjenje sustava i podsustava, izrada grafikona
3. Dijagram dekompozicije, dijagram tijeka podataka
4. Kontekst dijagram i dijagram tijeka podataka ostalih razina
5. Kontekst dijagram i dijagram tijeka podataka ostalih razina, model Entiteti-Veze, relacijski model podataka
6. Relacijski model podataka, maske za unos i ažuriranje podataka
7. Maske za unos i ažuriranje podataka

1. Nije definirano

1. Jedinice predavanja U1-U8. Kolokvij se polaže pismeno, 5 ili 6 pitanja od definiranih 63. Prolaz na kolokviju: 50% minimalno, uvjetni prolaz je 40% (u ukupnom zbroju mora biti 50% oba kolokvija). U slučaju jednog nepoloženog kolokvija moguće su dvije nadoknade (ispravci) kolokvija na redovnim ispitnim rokovima (zimski rokovi za studente zimskog semestra, ljetni rokovi za studente ljetnog semestra).
2. Jedinice predavanja U9-U15. Kolokvij se polaže pismeno, 5 ili 6 pitanja od definiranih 50. Prolaz na kolokviju: 50% minimalno, uvjetni prolaz je 40% (u ukupnom zbroju mora biti 50% oba kolokvija). U slučaju jednog nepoloženog kolokvija moguće su dvije nadoknade (ispravci) kolokvija na redovnim ispitnim rokovima (zimski rokovi za studente zimskog semestra, ljetni rokovi za studente ljetnog semestra).

1. Bez obzira na način polaganja, obaveza studenta je u roku predati projekt, koji mora biti ocijenjen s minimalno 50%. Bez na vrijeme predanog i pozitivno ocijenjenog seminarskog rada student nema uvjete za polaganje kolegija. Projekt mora sadržavati opis logičkog modela, listu korisničkih zahtjeva, model procesa, model podataka, te kataloge unosnih maski i izvještaja.

1. Nije definirano

1. Ukoliko student nije položio kolegij preko kolokvija, mora pristupiti pismenom ispitu cijelog gradiva U1-U15. Pismeni ispit se sastoji od 5 ili 6 pitanja od unaprijed predviđenih 113. Minimum za prolaz je 50% odgovorenih pitanja. Konačnu ocjenu sačinjava kolokvij teorije (ili rezultat ispita) 60%, project 20%, izlazni testovi laboratorijskih vježbi 10%, izlazni testovi auditornih vježbi 5% te izlazni testovi predavanja 5%. U slučaju nepoloženog jednog kolokvija, student ima mogućnost popravka (ponavljanja) kolokvija dva puta. Ako u ta dva dodatna pokušaja ne uspije položiti kolokvij, ispada iz bolonjskog sustava kolokvija te polaže klasičan ispit cijelog gradiva. Studenti koji nisu u sustavu kolokvija polažu kompletno gradivo kolegija odjednom. Raspon ocjena: 0-50% nedovoljan 50-62,5% dovoljan 62,5-75% dobar 75-87,5% vrlodobar 87,5-100% izvrstan (odličan).

1. kolokviji, konzultacije, samostalno učenje, samostalno rješavanje numeričkih zadataka, samostalni rad u laboratoriju