Stručni prijediplomski studij informacijskih tehnologija

Smjer Programiranje obuhvaća proučavanje dizajniranja, razvoja i testiranja računalnih programa kako bi studenti stekli sve kompetencije za samostalni rad na projektima razvoja programskih rješenja. Nastava pokriva većinu trenutačno vodećih programskih jezika (Python, Java, C, C++, C#, Javascript…). U radu sa studentima naglasak je na individualnom i timskom radu; studenti kroz izrade vježbi i seminare stječu napredne programerske vještine. Rezultat takvog pristupa je da su naši studenti vrlo cijenjeni u tuzemnim i inozemnim developerskim krugovima te danas čine okosnicu programerskih timova u mnogim našim najbrže rastućim tvrtkama. Obvezni izborni predmeti smjera programiranje su "Strukture podataka i algoritmi" te "Programski jezik C".

Smjer Računalni sustavi i mreže obuhvaća zadatke implementacije umreženih računalnih sustava s kompetencijama u tehnologijama računalnog sklopovlja, operacijskih sustava, lokalnih mreža i interneta. Studiranje kroz izradu praktičnih projekata i na nastavnom radilištu Data centra osiguravaju postizanje kompetencija traženih za poslove administratora računalnih sustava, mreža i računalne sigurnosti, projektanata mreža i sustava, te voditelja sustava računarstva u oblaku. Obvezni izborni predmeti smjera Računalni sustavi i mreže su “Arhitektura osobnih računala” te “Projektiranje i upravljanje računalnim mrežama”.

Smjer Baze podataka i web-dizajn pokriva područja projektiranja baza podataka i sustava pristupa podacima korištenjem web-tehnologija s kompetencijama u SQL, .NET i skriptnim jezicima. Na tom smjeru studenti stječu praktična znanja iz projektiranja, programiranja i administriranja višekorisničkih baza podataka. Usavršavaju korištenje transakcija, procedura, okidača i kursora, te zaštitu baze podataka, migraciju i obnovu u slučaju oštećenja. Obavezni izborni predmeti smjera baze podataka i web-dizajn su "Projektiranje baza podataka" i "Mrežne usluge i programiranje". 

Smjer Informacijski sustavi pokriva područja životnog ciklusa informacijskog sustava s kompetencijama u tehnikama projektiranja, razumijevanja uloge korisnika, definiranja korisničkih zahtjeva, izradi modela procesa i modela podataka te metodama prototipiranja. Studenti dobivaju dubinski uvid u problematiku informatizacije poduzeća, reinženjeringa  i migracije podataka. Obvezni izborni predmeti smjera informacijski sustavi su "Projektiranje informacijskih sustava" i "Informatizacija poslovanja". 

* Ukupno sati predavanja + vježbi

* Ukupno sati predavanja + vježbi

* Ukupno sati predavanja + vježbi

Studenti biraju dva izborno obvezatna predmeta vezana za izabrani smjer i dva od preostalih šest predmeta prema vlastitoj želji.

* Ukupno sati predavanja + vježbi

Studenti biraju osam izbornih predmeta u skladu s izabranim smjerom i prema vlastitim željama, a prema savjetu mentora.

* Ukupno sati predavanja + vježbi

Studenti biraju osam izbornih predmeta u skladu s izabranim smjerom i prema vlastitim željama, a prema savjetu mentora.

* Ukupno sati predavanja + vježbi

Stručni prijediplomski studij informacijskih tehnologija za redovite studente traje 3 godine (6 semestara) s prosječnim godišnjim opterećenjem 60 ECTS i tjednim opterećenjem od 24 sata nastave.
Izvanredni studenti slušaju isti program s prosječnim tjednim opterećenjem od 18 sati nastave. Na taj način se tjedno opterećenje spušta sa prosječnih 24 sata na 18 sati, pa zaposleni studenti mogu pratiti predavanja i obavljati vježbe. 
Završna godina uključuje izradu završnog rada.

Akademska godina počinje u rujnu i ima dva semestra, zimski i ljetni. Svaki semestar traje 15 tjedana. Tri su ispitna roka, dva nakon svakog semestra, zimski u veljači, ljetni u lipnju, te jesenski nakon ljetnih praznika. 
Nastava za redovite studente organizirana je od ponedjeljka do petka, u jutarnjim i poslijepodnevnim terminima.
Nastava za izvanredne studente organizirana je od ponedjeljka do petka, isključivo u poslijepodnevnim terminima (između 16:45 i 21:35).
Trajanje jednog nastavnog sata je 45 minuta. Jedan ECTS bod predstavlja 30 sati ukupnog rada studenta.

Stručni prijediplomski studij kao i Stručni diplomski studij informacijskih tehnologija temelji se na aktivnom učešću studenata u svim oblicima nastave (predavanja, auditorne vježbe, laboratorijske vježbe, seminari i konzultacije). Studenti samostalno uče, proučavaju literaturu, pripremaju se za laboratorijske vježbe, pišu seminarske radove, održavaju prezentacije, rade u laboratoriju, obavljaju stručnu praksu, sudjeluju u projektima, pišu završne i diplomske radove.
Aktivno učešće studenata u svim vidovima nastavnih aktivnosti podržano je ocjenjivanjem aktivnosti i priznavanjem u dijelu ispita, polaganjem testova zadataka i znanja u tijeku nastave s mogućnošću dobivanja konačne ocjene kolegija, te kontrolom pohađanja nastave.
Cilj aktivnog učešća studenata u nastavi je završetak studija u predviđenom roku uz najvišu moguću razinu postignutih znanja za izabrani smjer i ritam studiranja.

Uvjeti upisa u prvu studijsku godinu

Prvu studijsku godinu upisuju studenti koji su završili četverogodišnju srednju školu bilo koje struke i u razredbenom postupku postigli uvjete određene Statutom i Pravilnikom o studiranju te ako su na rang listi postigli poziciju prema upisnoj kvoti za tu akademsku godinu. Razredbeni postupak u pravilu će se obaviti na temelju uspjeha u srednjoj školi.

Uvjeti upisa u višu studijsku godinu

Studijska godina se upisuje kao cjelina. Kod upisa više godine, student je dužan ponovo upisati predmete tekuće godine koje nije položio te predmete više godine do ukupnog opterećenja od 60 ECTS-a za redovite, odnosno 40 ECTS za izvanredne studente. Predmete više godine student upisuje prema preduvjetima upisa pojedinih predmeta.
Redoviti studenti, drugu studijsku godinu upisuju ako su položili ispite iz prve godine u vrijednosti najmanje 30 ECTS-a.
Redoviti studenti, treću (završnu) studijsku godinu upisuju ako su položili sve ispite iz prve godine i ako su položili ispite iz druge godine u vrijednosti najmanje 30 ECTS-a.
Izvanredni studenti, drugu studijsku godinu upisuju ako su položili ispite iz prve godine u vrijednosti najmanje 20 ECTS-a.
Izvanredni studenti, treću studijsku godinu upisuju ako su položili sve ispite iz prve godine i ako su položili ispite iz druge godine u vrijednosti najmanje 20 ECTS-a.
Izvanredni studenti, četvrtu (završnu) studijsku godinu upisuju ako su položili sve ispite iz prve i druge godine te ako su položili ispite iz treće godine u vrijednosti najmanje 20 ECTS-a.
Studenti upisuju apsolventsku godinu (stručna praksa i završni rad) ako su položili sve ispite.

Obveze kod ponavljanja studijske godine

Kod ponavljanja godine, student mora upisati predmete prethodnih godina koje nije položio te može upisati samo predmete godine koju ponavlja, do maksimalnog opterećenja prema režimu studija. Predmete godine koju ponavlja student upisuje prema preduvjetima upisa pojedinih predmeta.

Preduvjeti upisa pojedinih predmeta ili skupine predmeta

Preduvjeti upisa pojedinih predmeta više godine i izbornih predmeta su definirani tablicama. Navedena su dva moguća preduvjeta, odslušan predmet i položen predmet. Uvjet "odslušan predmet" koristi se kada se uvjetovani predmet upisuje u istoj studijskoj godini.

Polaganje ispita

Student mora položiti sve programom studija zadane kolegije, obavezne i izborne, da bi završio studij. Student mora postići propisane ishode učenja kako bi stekao potrebna znanja i vještine, odnosno kompetencije, potrebne za izlazak na tržište rada. 
Vrednovanje postignutih ishoda učenja iz svakog kolegija vrši se praćenjem prisustva i rada studenta na nastavnim aktivnostima (predavanjima, vježbama,…) te provjerom znanja preko kolokvija i ispita. 

Kolokviji 

Kolokviji se održavaju tijekom semestra i na redovnim ispitnim rokovima . Svaki kolegij ima određeni broj kolokvija, a termin polaganja se najavljuje na forumu predmeta i unosi u kalendar nastave. Student koji položi sve kolokvije nekog kolegija ne polaže ispit, a konačna ocjena formira se na temelju rezultata uspješnosti tijekom semestra i rezultata kolokvija.

Ispiti i ispitni rokovi

Ispiti se polažu isključivo na ispitnim rokovima što na kraju rezultira konačnom ocjenom iz svakog kolegija. 
Redovni ispitni rok (dva termina u razmaku od 15 dana) održava se po završetku svakog semestra (zimskog i ljetnog)
Popravni (jesenski) rok za sve kolegije zimskih i ljetnih kolegija organizira se također u dva termina, a posljednji podrazumijeva ispit pred povjerenstvom
Ako student nije zadovoljan ocjenom, treba u  roku od 24 sata nakon održanog ispita podnijeti žalbu, te mu se u naredna 24 sata omogućava polaganje ispita pred tročlanim povjerenstvom kojim ne može predsjedavati nastavnik na čiju ocjenu se student žali. Ocjena nastavničkog povjerenstva je konačna i na nju se ne može podnijeti žalba.
Student koji do kraja akademske godine nije položio ispit iz nekog kolegija u sljedećoj akademskoj godini mora ponovno upisati taj kolegij.
 

Studenti završavaju studij polaganjem svih ispita, obavljanjem stručne prakse i obranom završnog rada. Ukupna ocjena studija sastoji se od prosjeka ocjena svih ispita i ocjene završnog rada.

Završni rad

Završni rad sastoji se od izrade pismenog dijela završnog rada, obrane završnog rada pred tročlanim povjerenstvom i razgovora s povjerenstvom.
Ukupna ocjena završnog rada sastoji se od ocjene pismenog dijela završnog rada te ocjene obrane završnog rada u koju ulazi i razgovor s povjerenstvom.

Nakon uspješnog završetka prijediplomskog studija, student stječe 180 ECTS bodova i naziv prvostupnik (baccalaureus) inženjer informacijskih tehnologija (bacc.ing.techn.inf.), odnosno prvostupnica (baccalaurea) inženjerka informacijskih tehnologija (bacc.ing.techn.inf.).

IT sektoru u Hrvatskoj i Europskoj uniji trenutno nedostaje puno više ljudi nego što ih studira, a digitalizacijom gospodarstva i društva te potrebe stalno rastu. Više od 95% studenata koji su završili studij VSITE-a zaposleni su u struci u domaćim i inozemnim tvrtkama kao programeri, inženjeri za projektiranje i održavanje računalnih mreža i sustava, projektanti baza podataka, web dizajneri, projektanti informacijskih sustava. Veliki broj diplomiranih studenata, apsolvenata i studenata završnih godina stručnog studija s lakoćom pronađe posao još za vrijeme studija posredstvom VSITE-a. Prema njihovim iskustvima, u stanju su se odmah uključiti u radni proces, a poslodavci su njima jako zadovoljni. Time je verificirano nastojanje da se u tijeku studija osim općih savladaju i konkretna stručna znanja korištenja programskih alata i postupaka upravljanja računalima. Naši najuspješniji studenti po završetku studija postaju stručni suradnici u nastavi i na projektima VSITE-a.

Nakon uspješnog završetka preddiplomskog studija, obrazovanje možete nastaviti na Stručnom diplomskom studiju informacijskih tehnologija na VSITE-u.
Stručni studij informacijskih tehnologija otvoren je prema pokretljivosti studenata između odgovarajućih veleučilišta i visokih škola, odnosno stručnih studija pri fakultetima. 
Prvostupnik bi trebao imati mogućnost prohodnosti prema diplomskom sveučilišnom studiju prema programu odgovarajućih sveučilišnih studija uz eventualno polaganje razlika u ECTS bodovima.